Mljet

Mljet, otok u južnodalmatinskoj otočnoj skupini, najjužniji i najistočniji od velikih jugosl. jadranskih otoka; 100,4 km²; 1395 st. (1981). Od poluotoka Pelješca dijeli ga Mljetski kanal. Obala je razvedena, osobito na krajnjim dijelovima otoka; Mljetska jezera (Veliko jezero spaja s otvorenim morem kanal Soline; Malo jezero povezano je s Velikim jezerom kanalom dugim oko 30 m; u jezera mogu ući čamci do 2,3 m gaza), uvala Soline, Pomena i Polače na sz, te Turkovica i Saplunara na ji dijelu; uvala Sobra i Okuklje u s dijelu; duljina obalne crte 131,3 km; koeficijent razvedenosti 3,7. Najviši vrh Velji grad (514 m). Gl. je naselje Babino Polje (562 st., 1981); naselja uz more: Sobra, Polače, Kozarica, Poma. Poljoprivreda (vinogradarstvo, maslinarstvo); ribarstvo; turizam (sz dio otoka proglašen je 1960. nacionalnim parkom). – U antici su otok naselili Iliri; jedno od gusarskih uporišta protiv kojih je Oktavijan (← 35) poveo kaznenu ekspediciju; od srednjeg vijeka nastavaju ga Hrvati. Od 1345. pod dubrovačkom vlašću (poljodjelstvo, ribarstvo i lokalno brodarstvo); za napoleonskih ratova zaposjedaju ga Francuzi i Britanci; pod Austrijom (1814-1918). U aprilskom ratu 1941. M. su okupirali Talijani. Sredinom 1943. formirana je prva partiz. grupa. Nakon tal. kapitulacije M. je dio Operativnog sektora za obranu otokâ. Formiran je Mljetski bataljon (13. dalmatinska brigada) i Mljetska flotila (Polače). Nijemci su zaposjeli M. 31. 12. 1943. nakon povlačenja partiz. jedinica na Vis; na M. djeluje Mljetski NOP odred. Stalno su održavane pom. veze s Lastovom, Pelješcem i dubrovačkim područjem. U noći 8/9. 2. 1944. dva njem. jurišna čamca potopili su NB-10. Des. prepad s Visa izvršen je na M. 20/21. 4. 1944. prije gl. iskrcavanja na Korčulu; iskrcane su jedinice 1. i 11. brigade 26. divizije (2 ojačana bataljona ukrcana su na NB-7, Marin II, 3. m. j., 5 leuta, a 1 bataljon na NB-8, 3 m. j. i 3 leuta; NB-7 poslije nasukivanja zapaljen). Poginulo je oko 100 Nijemaca, 64 zarobljena, oboren 1 av.; jedinice 26. divizije povukle su se (22/23.4.) na Lastovo (25 mrtvih i 76 ranjenih). U des. prepadu (četa) noću 21/22. 7. 1944. zarobljeno je 186 Nijemaca, a poginulo nekoliko desetaka; zaplijenjena komora s opremom. U operacijama za oslobođenje Dalmacije, pod pritiskom Mljetskog partizanskog odreda Nijemci su napustili M. i prebacili se na Pelješac.