Mongolija

Mongolija, država u središnjoj Aziji, između SSSR na s i NR Kine na j; 1 566 500 km²; 2 093 000 st. (1989): Mongoli (85,5%), Kazasi (4,4%) i dr. (10,1%); porast st. 2,9% (1980-85). Službeni jezik khaela-mongolski. Gl. grad Ulan Bator (Ulaanbaatar; 460 000 st., 1984). Novčana jedinica tugrik (1 MNT = 100 möngösa). Društveni bruto-proizvod 780 $/st. (1979). Planinsko područje u z i sr. dijelu zaprema ⅔ teritorija. Između najviših planina, Mongolskog Altaja (do 4356 m) i Khangaja (do 4031 m), leži prostrana zavala s jezerima bez otjecanja (Hara, Ubsa, Hirgis). U j i ji dijelu pustinja Gobi, 1000 ··· 1200 m visoka valovita ravnica. Surova kontinentalna klima; sr. god. temp. – 3,6 ··· + 2,4 °C; zimska (januar) – 27 ··· – 1 7 °C; ljetna (juli) 18 ··· 23 °C; oborine: 200 ··· 300 mm na s, 60 ··· 200 mm na j, do 500 mm u planinama. Gl. rijeke: Selenga, Orhon i Hereleng; samo ⅓ teritorija odvodnjava se u more. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je oko 52,5% aktivna st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 15,5%, a u uslužnim djelatnostima 32% st. Uzgajaju se žitarice, krumpir, voće. Šumarstvo (1982): 2,4 mil. m³ drva. Stočarstvo (1983): najviše ovaca (15 mil.), koza (4,8 mil.) i goveda (2,4 mil.). Rudarstvo: ležišta ugljena, zlata, alabastera, soli, nafte, fluorita, volframske, manganske, cinčane, bakrene i molibdenske rude. Prehr., tekstilna, kožna, drvna, cementna, metalna industrija, crna i obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: ruda i metali (39,1%), poluprerađevine (28%), hrana (ugl. meso; 19,6%). Vrijednost izvoza (1982): 537 mil. $ (SSSR i socijalističke zemlje 98,4%). Vrijednost uvoza (1982): 757 mil. $ (SSSR i socijalističke zemlje 98,6%). Prometna mreža: 1585 km željezničke pruge i 46 700 km cesta (asfaltirano 2%). Međunar. aerodrom: Ulan Bator. – Vanjska je Mongolija od 1691. pod mandžurskom dinastijom koja vlada i Kinom; osamostalila se za kin. revolucije 1911. Nakon ponovne kin. okupacije 1919. počinje borba za oslobođenje; 1924. proglašena je republika; M. se tješnje povezuje sa SSSR-om i bori protiv jap. agresije; nakon plebiscita 1945. proglašena je nezavisnost M., koja se razvija kao socijalistička zemlja. Član je SEV-a.