more

more, najveći dio Zemljine hidrosfere, prosječno jednakih fiz.-kem. svojstava (→ morska voda), koji svojom fiz. jedinstvenošću čini cjelinu; pokriva 71,2% Zemljine površine ili 326,9 mil. km². U užem smislu, morem se smatraju oni dijelovi → svjetskog mora koji su odvojeni od oceana, koji se nalaze između otoka i kontinenata, te veliki zaljevi. postanku mor. bazena postoje dvije teorije: kretanju kontinentalnih blokova nakon raspada jedinstvenog kontinenta (Wegenerova) i ona koja tvrdi da su mor. bazeni nastali tonjenjem kopnenih masa. Za mor. vodu se smatra da je juvenilnog (mladog) podrijetla, tj. da se izlučila iz magme u toku njezina skrućivanja. Dio mor. vode se izlučio iz stijena i minerala u kojima je bio kern, vezan. Život u moru je specifičan zbog velikog prostranstva, povoljne gustoće mor. vode, prisutnosti hranjivih tvari u svim dijelovima, veće povezanosti nego na kopnu i postojanosti svih uvjeta okoline. Odlikuje se trodimenzionalnošću rasporeda (plankton, nekton, bentos) i periodičnošću u hranjenju, rastenju i spolnom razmnožavanju organizama. Periodičnost je uvjetovana uglavnom godišnjim promjenama temp., osvjetljenja, hidrodinamikom i količinom hranjivih tvari. Najznačajniju godišnju periodičnost pokazuje primarna produkcija, njoj ovisi bogatstvo i periodičnost glavnih životnih pojava; određena je količinom organskih tvari, koju stvaraju autotrofhi mor. organizmi putem fotosinteze, a mjeri se gramima ugljika u m³ mora u jedinici vremena; mjerilo je plodnosti određenog mor. područja. Fotosintetska produkcija je ograničena na eufotičku zonu.