Nauru

Nauru, država na istoimenom tihooceanskom otoku u ekvatorskom području, 2485 Μ si od grada Sydneya (Australija); 20,9 km²; 8100 st. (1989): Nauruanci (62%), pripadnici različitih tihooceanskih naroda (26,5%), Kinezi (8,4%) i Evropljani (3,1%); porast st. 1,3% (1980-85). Gl. grad Yaren. Službeni jezik nauruanski, govori se i kineski i engleski. U opticaju je australski dolar. Društveni bruto-proizvod 21 400 $/st. (1981). Otok je ovalnog oblika (promjer oko 19 km). Okružen je koraljnim grebenom koji se s vanjske strane strmo ruši prema oceanskom dnu. Nerazvedena obala duga 24 km; niska obalna ravnica prelazi prema unutrašnjosti u 35 m visok ravnjak prekriven fosfatima (gvano), mjestimično debelim oko 15 m. Tropska klima; sr. god. temperatura oko 26 °C; oborine: do 4550 mm. Iskorišćuju se ležišta fosfata (2 087 000 t, 1980). Poljoprivreda je nerazvijena te se hrana ugl. uvozi; uzgaja se kokosov orah (2000 t oraha, 1982) i pandanus. Stočarstvo (svinjogojstvo) i ribarstvo ne podmiruju domaće potrebe. Izvoze se fosfati. Vrijednost izvoza oko 75 mil. $. Vrijednost uvoza oko 12 mil. $; gl. trg. partneri: Australija, Novi Zeland, Japan i Republika Koreja. Prometna mreža: 5,2 km industr. pruge za prijevoz fosfata i 19 km ceste. Međunar. aerodrom: Yaren. Luka nema, postoji poluzaklonjeno krcalište za fosfate na sz obali. Ukupan lučki promet (1984): 2 368 000 t; ukrcaj 2 300 000 t, iskrcaj 68 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 8 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 66 725 brt ili 188 832 m³; struktura: 2 BC-broda (36 976 brt), 3 broda za opći teret (18 430 brt), 1 FP-brod (9423 brt) i 2 ribar, broda (1896 brt). – Otkriven 1798; 1888. okupirali ga Nijemci i 1914. zauzeli Australci; od 1920. mandatno područje V.Britanije (upravljala Australija); nakon jap. okupacije (1942-45) otok je 1947. postao skrbničkim područjem UN (povjereno V. Britaniji, Australiji i Novom Zelandu); od 1968. nezavisna republika.