Nepal

Nepal, država u Aziji, između NR Kine i Indije; 140 797 km²; 18 760 000 st. (1989): Nepalci (54,4% st.) te pripadnici mnogobrojnih azijskih naroda (Biharijci, Tamanzi, Nevarci, Taruanci); porast st. 2,3% (1980-85). Službeni jezik nepalski. Gl. grad Kathmandu (442 000 st., 1987). Novčana jedinica nepalska rupija (1 NPR = 100 paisa). Društveni bruto-proizvod 170 $/st. (1983). Nepal zauzima područje visoke Himalaje (Mt. Everest ili Chomolungma, 8848 m), nisku Himalaju (do 3000 m) s dubokim riječnim dolinama te prethimalajsku ravnicu (široka 15 ··· 50 km). Trop. monsunska klima izmijenjena je apsolutnom visinom u nekoliko klimatsko-visinskih zona; sr. zimska (januar) temperatura na visini 1000 ··· 1500 m 10 °C, ljetna (juli) 25 °C; oborine: 1500 mm, mjestimično više od 3000 mm. Rijeke (Gandak, Kasi, Arun, Bagirmi) obiluju vodom; nisu plovne. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 85,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 0,7%, a u uslužnim djelatnostima 14,2% st. Uzgajaju se žitarice (najviše riža), povrće, čaj, voće, šećerna trska, duhan, juta. Šumarstvo (1982): 14,4 mil. m³. Stočarstvo (1983): najviše goveda (7 mil.), bivola (4,5 mil.), koza (2,6 mil.) i ovaca (2,4 mil.). Ribarstvo (1982): 4400 t slatkovodnih organizama. Rudarstvo nije razvijeno. Prehr., tekstilna, kožna, duhanska, keramička i cementna industrija; umjetnički obrt. Turizam (179 405 turista, 1983; prihod: 494 mil. $, 1982). Gl. izvozni proizvodi: stoka (36,6%), poluprerađevine (34,9%), industrijski proizvodi (15,8%), ulje (2,3%), piće i duhan (1%). Vrijednost izvoza (1983): 94 mil. $ (Indija 23%, V.Britanija 13%, SAD 9%, Singapur 4%, Japan 3%). Vrijednost uvoza (1983): 464 mil. $ (Indija 44%, Japan 25%, Republika Koreja 8%, Singapur 5%, SAD 4%, Hong Kong 2%). Prometna mreža: 102 km željezničke pruge i 4600 km cesta (asfaltirano 46%). Gl. aerodrom Kathmandu. – Stariji drž. razvitak nepalskog područja obilježuju indijski civilizacij ki utjecaj i unutrašnja nestabilnost. Nakon sukoba s Kinom Nepal je došao u vazalan odnos prema njoj (1792-1911), a nakon rata (1814-16) Kraljevina N. morala je vođenje svoje vanjske politike prepustiti V.Britaniji, koja joj je 1923. priznala nezavisnost. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.