nepotonjivost
traži dalje ...nepotonjivost, svojstvo broda da zadrži plovnost i stabilnost nakon prodora vode u njegovu unutrašnjost; postiže se pregrađivanjem trupa poprečnim i uzdužnim nepropusnim pregradama (razmak između nepropusnih pregrada određuje se proračunom pregradne krivulje), dvostrukim dnom te drenažnim sistemom. Nakon prodora vode brod dublje uronjava (dobiva trim, a za nesimetrične naplave i bočni nagib) i tako nadoknađuje izgubljenu istisninu kako bi ukupna njegova masa bila jednaka njegovoj istisnini na novoj plovnoj liniji (prvi uvjet plovnosti). Plovnost će se broda sačuvati i nakon prodora vode ako nova plovna linija bude ispod pregradne palube, a u krajnjem slučaju ako tangira pregradnu palubu; ta se granica urona zbog sigurnosti pretpostavlja 76 mm ispod pregradne palube, što se osigurava proračunom nepotonjivosti. Količina i položaj težišta prodrle vode, koja dovodi brod na graničnu plovnu liniju, određuje se na osnovi ravnoteže sila i momenata. Osim → plovnosti, nakon prodora vode važna je i stabilnost brod. konstrukcije. Opasnost od pretjeranog nagiba ili prevrnuća postoji naročito u brodova na kojima nepropusne palube ograničuju prodor vode u visoko smještene prostore (npr. ro-ro brodovi). Stoga sve pom. države imaju propise graničnim vrijednostima početne metacentarske visine i poluga statičke stabilnosti, te kutovima nagiba broda koji se mogu dopustiti za naplave vode; propisi uključuju i formule za proračun koeficijenata naplavljivosti i pregradnih faktora. Svaki brod ima pomoćne tabele i dijagrame, prema kojima zapovjednik može odrediti koje prostore treba dodatno naplaviti da bi se izravnao trim i nagib broda, odn. sačuvala njegova stabilnost. To je naročito važno u rat. brodova, koji redovito zbog nesimetrične naplave dobivaju bočne nagibe, što im smanjuje borbena svojstva. Za privremeno sprečavanje → prodora vode u brod. prostorije upotrebljavaju se razna sredstva. – Čamci postaju nepotonjivi ako im se ugradi nepropusno dvostruko dno (dvodno) i zatvore nekorisni unutrašnji odjeljci (n. se poboljšava ako se nepropusni prostori odjeljaka napune nosivim materijalom, nekad staklenom vunom, danas ekspandiranom poliuretanskom pjenom). Propise ο η. brodova i čamaca za spašavanje normira Međunarodna konvencija zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
nepotonjivost. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.6.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/nepotonjivost>.