Nigerija

Nigerija, država u z Africi s izlazom na Gvinejski zaljev; 923 768 km²; 115 152 000 st. (1989): Hausanci (21,5%), Jorubljani (21%), Ibljani (18,4%), Fulanijci (11,1%) i dr. (28%); porast st. 3% (1980-85). Službeni jezik engleski; govore se i domorodački jezici. Gl. grad Lagos (1 097 000 st., 1983). Novčana jedinica naira (1 NGN = 100 koboa). Društveni bruto-proizvod 760 $/st. (1983). Središnji dio zemlje zauzima ravnjak Bauchi (400 ··· 600 m) s masivom Kagoroom (do 2100 m). Ravnjak se na j strmo spušta prema rijeci Nigeru i njegovu pritoku Benueu te močvarnom primorju, a na s i si u saharsku ravnicu i prema Čadskom jezeru. Na i su ogranci Kamerunskog gorja (do 2040 m). Niska nerazvedena obala duga je 853 km. Ekvatorska klima; sr. god. temp. 25 ··· 27 °C; oborine: 1500 ··· 2500 mm u primorju, 500 ··· 1000 mm na s. Gusta riječna mreža; u Gvinejski zaljev ulijeva se rijeka Niger, a u Čadsko jezero Komadugu Gana (povremeno presuši). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 57,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 19,8%, u uslužnim djelatnostima 22,4%. Uzgajaju se žitarice, manioka, kakaovac (150 000 t, 1983; na 4. mjestu u svijetu), banane, uljna palma, arahidi, mirodije, duhan, pamuk, šećerna trska. Šumarstvo (1982): 83,2 mil. m³ drva; dobivanje kaučuka (50 000 t, 1983). Stočarstvo (1983): najviše koza (26 mil.), ovaca (13 mil.) i goveda (12 mil.). Ribarstvo (1982): 511 984 t mor. i slatkovodnih organizama. Rudarstvo: ležišta nafte (73 mil. t, 1985), zemnog plina, boksita, kolumbita, zlata, olovne i cinčane rude, ugljena. Prehr., tekstilna, duhanska, kem., petrokem. i cementna industrija; crna i obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: nafta (98,6%), kakao, kaučuk, palmovi orasi. Vrijednost izvoza (1983): 11 553 mil. $ (SAD 46,2%, Nizozemska 12,1%, Francuska 10,1%, SR Njemačka 6,6%, V.Britanija 2,3%, Gana 1,2%). Vrijednost uvoza (1983): 13 422 mil. $ (V. Britanija 22,3%, SR Njemačka 16%, SAD 11,2%, Japan 11%, Francuska 7,2%, Nizozemska 4,2%). Prometna mreža sastoji se od 3523 km željezničke pruge (1983), 107 990 km ceste (asfaltirano 78%) i 8575 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Lagos (Ikeja), Amino, Kano, Ilorin, Port Harcourt i Sokoto. Gl. luke: Lagos (Apapa), otok Tin Can u blizini Lagosa, Bonny, Port Harcourt, Calabar te Warri, Koko Burutu i Sapele (nigerska delta). Ukupan lučki promet (1984): oko 74 mil. t; ukrcaj 58 mil. t, iskrcaj 16 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 206 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 563 912 brt ili 1 595 871 m³; struktura: 15 tankera za naftu (219 076 brt) i 2 za naftu i kemikalije (4166 brt), 1 LNG odn. LPG-brod (853 brt), 40 brodova za opći teret (294 536 brt), 3 broda tvornice (4923 brt) i 98 ribar, brodova (22 503 brt), 11 FP-brodova (2789 brt), 7 opskrbnih brodova (2458 brt), 18 tegljača (3992 brt), 2 jaružala (4320 brt), 1 istraživački brod (714 brt) i 8 netrg. brodova (3582 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; oko 5050 ljudi; flota (1986): 2 fr., 4 kor., 6 r. č., 9 p. br., 14 p. č., 4 des. sredstva, 1 š. br. i 66 manjih brodova te 79 p. č. u sklopu policijskih snaga; mom. avijacija: 27 av. i he. Vojnopom. baze: Apapa (Lagos), Calabar. – Na područje domaćih kraljevstava (Bornu, Nupe, Benin, Hausa, Joruba) od 15. st. prodiru Evropljani (trgovina robljem je do dr. pol. 19. st. bila gl. gospodarska grana sa središtem u Lagosu). Britanija je 1914. svoje protektorate spojila u koloniju, kojoj je nakon I svj. rata kao mandatno područje pripojen dio bivšega njem. Kameruna. Oslobodilačka borba rezultirala je proglašenjem nezavisnosti Nigerijske Federacije 1960. Sjeverni Kamerun na plebiscitu 1961. odlučio se sjediniti s N., koja se 1963. proglasila republikom; unutrašnji sukobi i stradanja ibljanskog plemena (Ibo) doveli su do proglašenja nezavisnosti Istočne N. (Republika Biafra, 1967-70) i grad. rata. Noviji razvitak karakteriziraju voj. udari (1975, 1983. i 1985). Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.