Nizozemska

Nizozemska, država u z Evropi s izlazom na Sjeverno more; 33 963 km² (s unutrašnjim vodama 41 508 km²); 14 689 900 st. (1989): Nizozemci (96,2%), Turci (1,1%), Marokanci (0,7%), Nijemci (0,3%) i dr. (1,7%); porast st. 0,5% (1980-85). Službeni jezik nizozemski. Gl. grad Amsterdam (679140 st., 1986), sjedište vlade Hag (Den Haag ili s’Gravenhage; 443 500 st., 1985). Novčana jedinica guilder (gulden) ili florin (1 NLG = 100 centa). Društveni bruto-proizvod 8492 $/st. (1983). N. zauzima dio prostrane Sjevernonjemačke nizine. Oko 50% teritorija ispod je razine mora ili u njegovoj razini. Tlo se na i izdiže u 50 m visoku ravnicu Geest, a na jz prelazi u Ardene (do 320 m). Duž 451 km duge niske obale pružaju se pješčane dine i obrambeni nasipi; od Hoek van Hollanda na j do Den Heldera na s pojas dinâ širok je 5 km i visok 60 m. Iza njega je isušeno tlo (polderi), oteto moru; nasipom je i veliki zaljev Zuiderzee odvojen od mora i na taj način stvoreno područje (IJselmeer) koje se isušuje. Pred sz obalom nalaze se zapadni Frizijski otoci (Texel, Vlieland, Terschelling, Ameland, Schiermonnikoog, Simonszand, Rottumeroog). Oceanska klima; sr. god. temp. 9,1 ··· ··· 10,6 °C, zimska (januar) 2,8 ··· 3,9 °C, ljetna (juli) 16,5 ··· 17,5 °C; oborine: 650 ··· ··· 850 mm (kišu donosi W i SW strujanje); u jesen i zimi česte magle. Gusta mreža plovnih rijeka i kanala. Gl. plovne rijeke: Rajna (niz. Rijn), Maas, Schelde, IJseel. Najvažniji plovni kanali: IJmuidenski (dug 24 km), Merwede-Zederik (51 km), Sjevernoholandski (78 km), Julijanin kanal (84 km), Zuid Willemsvaart (122 km), Wilhelminin (15 km), Eemskanaal (28 km), Noord Willemsvaart, Drentsche Hoofdvaart; kanali su mjestimično plovni za brodove do 5000 dwt. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 1,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 17%, u uslužnim djelatnostima 81,9% st. Uzgajaju se žitarice, krumpir, šećerna repa, cvijeće, povrće i voće. Šumarstvo (1984): 0,9 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (11,1 mil.) i goveda (5,5 mil.). Ribarstvo (1984): 503 275 t mor. organizama (skuša, atlantski bakalar, iverak, zlatopjeg, list, sleđ, ugotica); uzgoj dagnji i kamenica; gl. ribar, luke: Vlaardingen, Katwijk, Scheveningen, IJmuiden. Rudarstvo: ležišta nafte, zemnog plina i ugljena. Prehr., tekstilna, duhanska, metalna (brod. strojevi, željeznička vozila, motor, cestovna vozila, strojevi), elektrotehn. i elektron., kem. i petrokem., staklarska, cementna, papirna industrija; crna i obojena metalurgija; obradba dragog kamenja (brusionice i tržište dijamanata). Brodogradnja (180 061 brt, 1985); gl. brodogradilišta: Rotterdam, Amsterdam, Vlissingen. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: naftni derivati i zemni plin (23%), industrijska roba visokog stupnja obradbe (19,8%), hrana (18,7%), kemijski proizvodi (16,7%), strojevi i transportna sredstva (14%). Vrijednost izvoza (1985): 68 257 mil. $ (SR Njemačka 29,7%, Belgija/Luksemburg 13,9%, Francuska 10,4%, V. Britanija 9,5%, Italija 5,6%). Vrijednost uvoza (1985): 65197 mil. $ (SR Njemačka 22%, Belgija/Luksemburg 11,1%, SAD 8,9%, V.Britanija 8,7%, Francuska 5,9%). Prometna mreža: 2852 km željezničke pruge, 110 140 km cesta (asfaltirano 86,5%) i 4347 km unutrašnjih plovnih putova (god. promet oko 250mil. t). Međunar. aerodromi: Amsterdam (Schiphol), Rotterdam (Zestienhoven), Groningen (Eelde) i dr. Gl. luke: Rotterdam (239,7 mil. t, 1984; najveća svj. luka), Amsterdam, Delfzijl–Eemshaven, IJmuiden, Terneuzen. Ukupan lučki promet (1984): 304 mil. t; ukrcaj 75 mil. t, iskrcaj 229 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 1334 broda (veća od 100 brt) s ukupnom tonažom 4 324 135 brt ili 12 237 302 m³; struktura: 26 tankera za naftu (666 813 brt), 21 za naftu i kemikalije (264 291 brt), 27 za kemikalije (74 446 brt) i 1 za različite tekućine (915 brt), 13 LNG i LPG-brodova (62 454 brt), 16 BC-brodova (523 814 brt), 492 broda za opći teret (1 486 326 brt), 17 kontejnerskih brodova (546 826 brt), 1 brod tvornica (1598 brt), 428 ribar, brodova (128 416 brt), 26 FP-brodova (194 659 brt), 24 opskrbna broda (16 705 brt), 132 tegljača (86 908 brt), 56 jaružala (189 087 brt), 5 brodova za stoku (6502 brt), 12 istraživačkih brodova (7923 brt) i 37 netrg. brodova (66 416 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; oko 17 000 ljudi; flota (1986): 5 podm. (4 u gradnji), 15 fr. (4), 8 lovaca mina (7), 10 m-1., 3 p. br., 17 des. sredstava (7), 2 š. br. i oko 35 dr. brodova; morn, avijacija: 35 av. i he. (1700 ljudi); morn, pješadija: 2 des. grupe i 1 četa (oko 3000 ljudi). Vojnopom. baze: Den Helder, Flushing i Curaçao. – Područje današnje N. najprije su naseljavali Kelti i Frižani; Rimljani su ga osvojili u ← 1. st., a Franci držali 5-8. st.; u 9. st. postalo je dijelom Lotaringije; u 15. st. sjedinile su ga burgundske vojvode; 1477. pripalo je Habsburgovcima i 1556. Španjolskoj; pobunom protiv španj. vladavine (1568) stečena je nezavisnost sjevernih pokrajina (1581) i potpuna nezavisnost Nizozemske (1648); otada se N. ekonomski razvija, izgrađujući prostrano kolonijalno carstvo, osobito u ji Aziji i u j Africi; postala je vodećom pom. silom i žarištem umjetnosti i znanosti. Pošto je oslabljena u ratovima, N. je u 18. st. nazadovala. Francuzi su je zauzeli i uspostavili Batavsku republiku (1795-1806), pa Kraljevinu Holandiju (1806-10), koju su priključili Francuskoj. S Belgijom je sjedinjena 1815, ali se savez raspao 1830. proglašenjem belg. nezavisnosti. Neutralna u I svj. ratu; Nijemci su je okupirali u II svj. ratu, nakon kojega je uglavnom izgubila svoje kolonije. Čl. je EEZ i NATO-a.