Norveška

Norveška, država u z i sz dijelu Skandinavskog poluotoka s izlazom na Sjeverno, Norveško i Baltičko more (Atlantski ocean); površina 323 878 km² (bez Svalbardskog otočja u Sjevernom ledenom moru, Otoka Jana Mayena između Grenlanda i s Norveške, u Atlantskom oceanu, otoka Bouveta u j Atlantiku, Otoka Petra I u antarktičkim vodama i Zemlje kraljice Maud na Antarktici); ukupno 4 204 000 st. (1989): Norvežani (98,5% st.), Danci (0,4%), Šveđani (0,2%), Finci (0,1%) i dr. (0,8%); porast st. 0,3% (1980-85). Službeni jezik norveški. Gl. grad Oslo (449 220 st., 1987). Novčana jedinica norv. kruna (1 NOK = 100 orea). Društveni bruto-proizvod 12 930 $/st. (1983). N. se pruža u smjeru NE–SW, od rta Lindesnesa do Sjevernog rta (Nordkapp; 71°11' N; najsjeverniji evr. rt), u duljini od 1750 km; široka je 40 ··· 400km. Najveći dio teritorija (71%) zauzima ledenjacima uravnjeno Skandinavsko gorje, s kojeg se izdižu planinski vrhunci (najviši Galdhoping, 2469 m). Gorje je na s prekriveno ledenjacima (pokrivaju 4600 km²; najveći je Jostedalsbreen, 815 km²). Na krajnjem s je nisko Laponsko gorje. Razvedena obala duga je 16 093 km; z i sz dio bogat je fjordovima (najdulji je Sogneski, 180 km), a j rijasima. Uza z i sz obalu pruža se niz otoka (skjär) koji tvore otočnu ogradu; najveće priobalno otočje jest Lofotsko. Klima je zbog tople Golfske struje (more se ne zaleđuje) i W oceanskog vjetra mnogo toplija od klime drugih krajeva na istoj geogr. širini; samo s Norveška ima surovu arktičku klimu; sr. god. temp, od 1,6 °C na s do 7,9 °C na jz; zimska (januar) – 6,4 ··· + 4,7 °C (– 11 ··· – 15 °C u planinama i na s; apsolutni minimum – 51 °C); ljetna (juli) 10 ··· 18°C; oborine: 1000 ··· ··· 3000 mm na z pristrancima Skandinavskog gorja, 700 mm na ji te 600 ··· 700 mm na si; na krajnjem s snijeg leži na tlu 7 mjeseci, u planinama 9 ··· 10 mjeseci. Rijeke su kratka toka, nepodesne za plovidbu; oko 4% površine zauzimaju jezera (najveće Mjøsa). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 7,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 27,2%, u uslužnim djelatnostima 65,7% st. Uzgajaju se žitarice (najviše ječam), krumpir, voće, povrće. Šumarstvo (1984): 9,5mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (2,3 mil.), goveda (lmil.) i svinja (0,7%). Ribarstvo (1984): 2 419 500 t mor. organizama (atlantski bakalar, norv. rak, kapelan, norv. manjić, koljuša, papalina, skuša, plava ugotica). Rudarstvo: ležišta nafte (38 mil. t, 1985) i zemnog plina u podmorju Sjevernog mora; ležišta željezne, titanske, cinčane, molibdenske, vanadijske i bakrene rude, pirita i ugljena. Prehr., tekstilna, drvna i papirna, cementna, duhanska, strojna, kem. i petrokem. industrija; crna i obojena matalurgija. Brodogradnja (122 324 brt, 1985); brodogradilišta: Oslo, Moss, Frederikstad, Stavanger, Bergen i Trondheim te za kitolovce Tønsberg, Sandefjord i Horten. Gl. izvozni proizvodi: nafta (33,4%), zemni plin (17,3%), metali (15,6%), strojevi (6,6%), riba i riblje prerađevine (4,1%), brodovi (3,8%). Vrijednost izvoza (1985): 19858 mil. $ (V. Britanija 36,4%, SR Njemačka 17,4%, Švedska 9,8%, Nizozemska 6,4%). Vrijednost uvoza (1985): 15 557 mil. $ (Švedska 17,2%, SR Njemačka 14,5%, V.Britanija 10,3%, SAD 9%). Prometna mreža: 4242 km željezničke pruge i 84 033 khi cesta (asfaltirano 62%). Međunar. aerodromi: Oslo (Fornebu), Stavanger, Bergen, Bodø, Tromsø, Ålesund, Trondheim. Gl. luke: Oslo, Bergen, Tønsberg, Stavanger, Porsgrunn, Trondheim, Sandefjord, Narvik, Kristiansand, Frederikstad. Ukupan lučki promet (1984): oko 56 mil. t; ukrcaj 40 mil. t; iskrcaj 16 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 2107 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 9 294 630 brt ili 26 303 802 m³; struktura: 70 tankera za naftu (3 201 801 brt), 7 za naftu i kemikalije (102 276 brt), 27 za kemikalije (275 217 brt) i 2 tankera za različite tekućine (3152 brt), 44 LNG i LPG-broda (988 463 brt), 20 OB-brodova (1 122 014 brt), 44 BC-broda (1 357 350 brt), 592 brodova za opći teret (992 420 brt), 4 putničko-teretna broda (4690 brt), 2 kontejnerska broda (58 716 brt), 3 broda za cestovna vozila (35 853 brt), 11 brodova tvornica (4588 brt), 582 ribarska broda (218 110 brt), 377 FP-brodova (607 094 brt), 103 opskrbna broda (128 924 brt), 141 tegljač (91 604 brt), 3 jaružala (831 brt), 1 brod za stoku (573 brt), 2 ledolomca (256 brt), 34 istraživačka broda (48 023 brt) i 38 netrgovačkih brodova (57 675 brt). Ratnom mornaricom upravlja generalni inspektor RM; oko 8750 ljudi; flota (1986): 14 podm. (6 u gradnji), 5 fr., 2 kor., 39 r. č., 81. č., 1 p. br., 2 p. Č., 3 m-p., 10 m-l., 7 des. plovila i Oplovila obalne straže; mom. avijacija: 43 av. i he. Vojnopom. baze: Horten, Bergen, Harstad, Tromsø. – U prethistoriji N. su naselila germ, plemena; od 8. do 11. st. polazište normanskih osvajanja. Sjedinjena u 9. st.; vrhunac je svoje moći dosegnula u 11. st.; 1261-62. pripojila je Grenland i Island; od 1397. u uniji sa Švedskom i Danskom; u prvoj pol. 16. st. izgubila je svaku samostalnost i postala danskom provincijom; 1814-1905. u personalnoj uniji sa Švedskom. U 19. st. naglo je razvila trgovinu i brodarstvo, a u 20. st. uvrstila se među vodeće pom. države. U II svj. ratu (1940-45) okupirali su je Nijemci (Norveška operacija); N. je nastavila borbu na strani Saveznika; naročit je prinos norv. trg. mornarice (izgubila 661 br. – 2 350 000 brt, poginulo oko 4000 čl. brod. posada); u zemlji se razvio jak pokret otpora; ilegalna vojna organizacija Milorg imala je poč. 1945. oko 40 000 pripadnika. Njem. su snage kapitulirale 8.5.1945. U 20 njem. koncentracijskih logora internirano je oko 4700 Jugoslavena. Čl. je Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu i NATO-a.