nosač aviona

nosač aviona, rat. brod za smještaj, održavanje, uzlijetanje i slijetanje avionâ te za opće osiguranje njihovih borbenih akcija (opskrba, tehn. održavanje, popravci i dr.). Od ostalih rat. brodova razlikuju se prostranom poletno-sletnom palubom ispod koje je hangarska paluba za smještaj aviona; avioni se prebacuju dizalima; zapovjednički je most smješten na boku kako bi što manje smetao manevriranju aviona. U I svj. ratu Britanci pregrađuju 3 trg. broda u n. av.; do II svj. rata u velikim RM pregrađena su 24 n. av., a u gradnji ih je bilo 9. U II svj. ratu n. av. afirmirali su se u svim operacijama pa su u velikim RM preuzeli ulogu gl. udarne snage u floti, mjesto bojnih brodova; dijelili su se na flotne i eskortne. Flotni n. av. bili su jezgra flotnih odreda (udarnih grupa) namijenjenih nanošenju gl. udara na moru i obali; dijelili su se na teške (oklopljena paluba, istisnina više od 20 000 t, br-zina 34 čv, kapacitet oko 80 av.) i lake (neoklopljeni, istisnina 10 000 ··· 20 000 t, brzina oko 34 čv, kapacitet oko 50 av.). Eskortni n. av. namijenjeni su za p-av. i protupodmorn. zaštitu konvoja te za gonjenje i uništavanje podmornica; pregrađeni trgovački brodovi (istisnina do 15 000 t, brzina 15 ··· 25 čv, kapacitet 20 av.). Nakon II svj. rata n. av. povećane su dimenzije radi upotrebe mlaznih aviona (ugrađeni su parni katapulti za lansiranje aviona), ali su nosili i klipne avione (za protupodmorn. akcije i transport) te helikoptere; ugradnjom nukl. pogona (1961) n. av. povećana je autonomija; naoružani automatskim topovima, a zatim i raketama brod–zrak; modernizirani su uređaji za upravljanje avionima, brod. oružjima i elektron, uređajima; nukl. oružje na mlaznim avionima velikog akcijskog radijusa učinilo je n. av. gl. strateškom udarnom snagom (70-ih godina taj su zadatak preuzele nukl. podm. naoružane balističkim raketama). U 80-im godinama, u rat. flotama, pored moderniziranih n. av. iz II svj. rata, postojale su tri podvrste novih n.av.; najveći su bili višenamjenski amer. n. av. tipa George Washington (istisnina oko 100 000 t, oklop od kevlara, nukl. pogon, sistem proturak. obrane, novi → komandno-informacijski sistem), a nosili su oko 100 letjelica (lovci, jurišni i izviđački av., protupodmorn. mlazni av., av. leteće stanice → VOJIN, transp. avioni, helikopteri); RM SSSR imala je srednje n. av. tipa Kijev (istisnina 40 000 t, 12 av. za vertikalno polijetanje i 17 protupodmorn. he.; rakete brod–brod i brod–zrak velikog dometa, oružja proturak. obrane te rak. torpeda); RM V.Britanije imala je male n.av. tipa Invincible (istisnina do 20 000 t, konkavna poletno-sletna paluba za vertikalno polijetanje aviona i helikoptera). Razyoj n. av. doveo je do izgradnje nosača letjelica (mlazni i klipni av., av. za vertikalno polijetanje, helikopteri), odnosno univerzalnog broda za zračnu podršku. – Prvi je s brod. palube 1910. uzletio Amerikanac Eugene Ely sa krs. Birmingham i prvi sletio 1911. na palubu oklopne krs. Pennsylvania.