Nova zemlja
traži dalje ...Nova zemlja, ruski Novaja Zemlja (70°26' ··· 77°02' N; 51°26' ··· 69° 12' E), otočna skupina u Sjevernom ledenom moru, između Karskog i Barentsova mora (SSSR); 81 279 km²; oko 400 st. Sastoji se od dva velika (Sjeverni i Južni otok) i nekoliko manjih otoka (Meždušarski, Kusova zemlja, Pining, Gorbovi, Pahtusova); Sjeverni i Južni otok međusobno su razdvojeni mor. prolazom Matočkinim šarom (1 ··· 1,5 M). Otoci su građeni od paleozojskih stijena, a modelirani pleistocenskim glacijacijama (fjordovi, glacijalna jezera); s od 74 °N stalan ledeni pokrov (20 000 km²). Oštra arktička klima; sr. januarska temp. – 16 do – 22 °C (česte temp. ispod – 40 °C); srednja julska temperatura 6 ··· 12 °C; oborine (snijeg): 150 ··· 250 mm. Brojne meteor, i oceanogr. stanice u naseobinama na Sjevernom (Ruski Gavanj, Smidovič, Krestovaja Guba, Matočkin Šar) i na Južnom otoku (Pomorskoje, Itke, Male Karhakule, Krasino, Rusmanovo). – N. Z. otkrili su Normani (10. st.); u 11. st. dolaze novgorodski trgovci; do nje su doprli S. Burrough (1556) i W. Barents (1594); prvi ju je oplovio S. Loškin (1760); F. Rozmislov otkrio (1768) da se sastoji od dva otoka; 1877. anektirala ju je Rusija; istraživali su je F. P. Litke (1821-24), P. K. Pahtusov (1832-35), A. K. Civoljko (1838-39), K.M. Bar (1837), V.A. Rusanov (1907-12); prvo naselje (Male Karhakule) osn. 1877.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Nova zemlja. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 1.5.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/nova-zemlja>.