Novi Zeland

Novi Zeland, država u jz dijelu Tihog oceana; 268 103 km²; 3 397 000 st. (1989). Stanovnici su Evropljani (85,8% St.), Maori (8,9% St.), Polinezijci (2,8% st.)idr. (2,5% st.); porast st. 0,9% (1980-85). Službeni jezik engleski. Gl. grad Wellington (137 496 st., 1986) na Sjevernom otoku. Novčana jedinica novozelandski dolar (1 NZD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 7410 $/st. (1983). Novi Zeland sastoji se od Sjevernog (114647 km²) i Južnog (154 415 km²) otoka; Južnom otoku pripada otok Stewart (1746 km², 510 st.) i Chathamsko otočje (963 km², oko 600 st.); pod novozelandskom upravom su i Kermadečko, Bountyjsko, Antipodsko, Campbellovo, Aucklandsko, Cookovo (211 km, 15 500 st.) i Tokelausko (10 km², 1550 st.) otočje te otok Niue (263 km², 3300 st.). Sjeverni i Južni otok razdvojeni su Cookovim prolazom (širok 12,4 M). Duž Južnog otoka pružaju se Novozelandske Alpe (Mt. Cook, 3764 m), koje se prema i postupno spuštaju prema prostranoj obalnoj ravnici. Sjeverni otok je manje brdovit, na j je gorje Ruapehu (do 2797 m), nastavak Novozelandskih Alpa; na sz obali veliki i niski poluotok Auckland. Ukupna duljina obale oba otoka iznosi 15 134 km (Sjeverni je otok razvedeniji od Južnog). Oceanska klima; na krajnjem s Sjevernog otoka mediteranska, a na j Južnog otoka antarktička; sr. god. temperatura 11 ··· 15,4 °C, zimska (juli) 6,2 ··· ···10,5 °C, ljetna (januar 14,6 ··· 18,3 °C; oborine: 3000 ··· 6000 mm na z pristancima Novozelandskih Alpa, 500 ··· 950 mm na i pristancima. Veće rijeke Waikato, Wanganui i Wangaehu (Sjeverni otok) te Waitaki, Clutha, Rangitata i Waimakariri (Južni otok). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 10,4% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 28,8%, a u uslužnim djelatnostima 60,8% st. Uzgajaju se žitarice, krumpir, agrumi, evr. voće, vinova loza, povrće. Šumarstvo (1983): 10mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ima ovaca (70,3 mil.; na 3. mjestu u svijetu) i goveda (7,9 mil.). Ribarstvo (1983): 141 485 t uglavnom morskih organizama (komarča, kapica, bonito, barakuda, puzlatka, austral, jegulja, gof, jastozi); uzgoj kamenica, vađenje dagnji. Rudarstvo: ležišta ugljena, zlata, srebra, željezne rude, nafte, zemnog plina. Prehr., tekstilna, drvna i papirna, duhanska, kožna, cementna, kem. i petrokem., automobilska industrija; crna i obojena metalurgija; brodogradnja. Gl. izvozni proizvodi: meso (20,2%), mliječne prerađevine i jaja (14,1%), vuna (12,9%), drvo (6,2%), kem. proizvodi (4%). Vrijednost izvoza (1985): 5721 mil. $ (Japan 15,2%, Australija 15%, SAD 12,9%, V.Britanija 10,3%, Iran 4,7%, SSSR 2,9%). Vrijednost uvoza (1985): 5992 mil. $ (Japan 20,8%, Australija 20,4%, SAD 15%, V.Britanija 8,8%, SR Njemačka 4,2%). Prometna mreža: 4332 km željezničke pruge, 92 909 km cesta (asfaltirano 53%) i 1609 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Auckland, Christchurch i Wellington. Glavne luke: Auckland, Wellington, Lyttelton (Christchurch), Otago (Dunedin), Tauranga, Whangarei, Picton. Ukupan lučki promet (1984): oko 16 mil. t tereta (ukrcaj 9mil. t, iskrcaj 7 mil. t). Trgovačka flota (1986): 118 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 314 206 brt ili 889 203 m³; struktura: 4 tankera za naftu (734 96 brt) i 2 za različite tekućine (11 139 brt), 1 LNG odn. LPG-brod (2169 brt), 1 BC-brod (12 776 brt), 18 brodova za opći teret (99 820 brt), 3 kontejnerska broda (60 860 brt), 39 ribarskih brodova (15 689 brt), 10 FP-brodova (19 954 brt), 30 tegljača (7584 brt), 8 jaružala (7204 brt), 1 istraživački brod (2753 brt) i 1 netrg. brod (762 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; oko 2800 ljudi; flota (1986): 4 fr., 4 p. br., 4 p. č., 1 š. br. i 7 dr. brodova; morn, avijacija: 13 av. i he. Vojnopom. baze: Wellington, Auckland, Waioru, Christchurch, Dunedin. – Od 14. st. naseljen Maorima; 1642. otkrili su ga Nizozemci (A. J. Tasman), a 1769. oplovila brit. ekspedicija (J. Cook). Prvi kolonisti bili su kitolovci i misionari; od 1840. brit. kolonija, od 1907. dominion i od 1931. nezavisna država u sastavu Commonwealtha.