oborina

traži dalje ...

oborina, voda u obliku tekućih ili krutih čestica koja pada iz oblaka na površinu Zemlje ili se stvara na njezinoj površini ili na predmetima; mjeri se količina (mm deb-ljine vodenog sloja ili kg/m²), intenzitet (količina u jedinici vremena na m²), trajanje i vrsta oborina (→ kišomjer). Vrste: ciklonalna o., uzrokovana je djelovanjem ciklone, doline niskog tlaka i si.; frontalna o., nastaje iz oblaka uzduž frontalne površine; grmljavinska o., u obliku je pljuska koji pada iz Cb-oblaka; konvektivna o. uzrokovana je konvektivnim strujanjem zraka u atmosferi; lokalna o. pada na površinu od nekoliko km² i manje; orografska o. uzrokovana je dizanjem zraka uz planinu; pljuskovita o., bez obzira na intenzitet, naglo počinje i naglo prestaje; javlja se na frontama ciklone, najčešće iz Cb-oblaka; sipeća o., gusta oborina od veoma sitnih vodenih kapljica, promjera od 0,5 mm; pada iz niskih oblaka i slojeva St-oblaka; trajna ili frontalna o., jednolična oborina vodenih kapljica (>0,5 mm) ili snježnih pahuljica; pada neprekidno više sati, najčešće iz sloja As-oblaka. Dnevni hod o. je različit; na oceanima maksimum danju, minimum noću; u obalnim krajevima maksimum noću, minimum danju; nad kontinentima maksimum ujutro i poslije podne, minimum noću i prije podne. Godišnji hod: u tropskoj zoni maksimum u aprilu i novembru; mor. krajevi umjerenih širina imaju ravnomjeran raspored o. kroz čitavu godinu; monsunski krajevi maksimum ljeti, minimum zimi; suptrop. krajevi maksimum zimi, minimum ljeti. O. se može umjetno izazvati rasijavanjem oblaka srebrnim jodidom ili suhim ledom.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

oborina. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.10.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/oborina>.