Oman

Oman, država u ji dijelu Arapskog poluotoka (jz Azija) s izlazom na Perzijski (Arapski) zaljev, Hormuski prolaz, Omanski zaljev i Arapsko more; 212 457 km² (obuhvaća i krajnji s dio poluotoka Musadama); 1 389 000 st. (1989): Arapi (87% st.), Baludži (4%), Iranci (2,3%) i dr. (6,7%); porast st. 4,4% (1980-85). Službeni jezik arapski. Glavni je grad Masqat (Muscat; 50 000 St., 1981). Novčana jedinica omanski rial (1 OMR = 100 baiza). Društveni bruto-proizvod 6240 $/st. (1983). Najveći dio zemlje zauzima 200 ··· 500 m visoka zaravan koja se na si strmo ruši prema obalnoj nizini Al-Batinahu, a prema unutrašnjosti u pustinju Ar-Rab al-Khali; na si gorje Akhdar (Kawi, 3018 m). Obala duga 2092 km; od nekoliko priobalnih otoka najveći Al-Masirah; Omanu pripadaju i Kuriomurijski otoci. Pustinjska klima; srednja zimska temperatura 23 °C, ljetna 34 °C; oborine: do 100 mm na obali, do 500 mm u planinskom području. Trajnih vodenih tokova nema. U poljoprivredi šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 2,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 25%, a u uslužnim djelatnostima 72,1% (1982). Uzgajaju se datulje, agrumi, duhan, žitarice. Stočarstvo (1985): najviše koza (70 000). Rudarstvo: ležišta nafte (26,8 mil. t, 1986). Prehr. i petrokem. industrija. Gl. izvozni proizvodi: nafta (92,3%), riba i riblje prerađevine (0,2%). Vrijednost izvoza (1983): 4064 mil. $ (Japan 39,8%, Singapur 21,7%, Nizozemska 6,5%, SR Njemačka 6,3%, SAD 5,5%). Vrijednost uvoza (1983): 2492 mil. $ (Japan 20,7%, Velika Britanija 14,4%, Ujedinjeni Arapski Emirati 14%, SR Njemačka 8,3%, SAD 8%). Prometna mreža: 21 889 km ceste (asfaltirano 15%). Međunar. aerodromi: Masqat (Seeb) i Salalah. Gl. luke: Matrah (Qabus; Mina Qaboos), Masqat i Mina al-Fahal (naftni terminal), Ryam, Mina Raysut, Sohar, Khaboura, Sur, Marbet i Salalah. Ukupan lučki promet (1984): oko 19 mil. t; ukrcaj 16 mil. t, iskrcaj 3 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 29 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 14 793 brt ili 41 867 m³; struktura: 2 tankera za naftu (432 brt), 4 broda za opći teret (3681 brt), 3 ribar, broda (580 brt), 1 FP-brod (4442 brt), 4 tegljača (727 brt) i 15 netrg. brodova (4931 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 2400 ljudi; flota (1986): 4 r. č., 4 top., 4 p. č., 2 des. br. i 5 manjih des. plovila, 2 š. br.; 14 p. č. u sklopu policijskih snaga. Vojnopom. baze: Masqat, Mina Raysut (povremena baza flotnih snaga SAD), Jazirat Ghanam. – Omansko je područje pod svojim šijitskim imamima zadržalo autonomiju u državi arap. kalifa do kraja 18. st. Područje sunitskih muskatskih muslimana i omansku obalu osvojili su Portugalci (1508-1650). Sultanat Muskat osamostalio se 1741. i 1793. stekao prevlast nad omanskim imamima. Osiguravajući put u Indiju Britanci su jačali svoj utjecaj i 1891. stavili zemlju pod svoj protektorat. God. 1913. omanski se imam proglasio nezavisnim; 1955. muskatska je vojska, uz pomoć Britanaca, okupirala Oman; 1970. sultanat Muskat i Oman postali su nezavisna država Oman. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.