optika, morska

optika, morska, optičke pojave i optička svojstva mor. vode i njezine površine; ovise o fizikalnim svojstvima čiste vode i o prisutnosti drugih tvari u moru. Raspršavanje i apsorpcija određuju dubinu prodiranja svjetlosti kroz morsku vodu, određuju dubinu vidljivosti, → boju mora i njegovu → prozirnost. Refleksija zavisi od stanja mor. površine; u mirne površine minimalna je ako svjetlosne zrake upadaju okomito na fizičku granicu mor. vode, a potpuna ako te zrake upadaju paralelno (ovisi o indeksu loma); intenzitet reflektirane svjetlosti ovisi o položaju Sunca, intenzitetu raspršavanja svjetlosti u troposferi i stanju (valovitosti) mor. površine. Lom svjetlosne zrake koja prodire kroz more uvijek je prema vertikali; indeks loma n dan je relacijom: n = sin u/sin l, gdje je u upadni kut a l kut loma; zbog loma svjetlosti promatrani predmet na mor. dnu čini se veći i pomaknut od mjesta na kojemu se stvarno nalazi. Svjetlosne zrake koje iz mora dolaze na površinu pod kutom većim od 48,5° totalno će se reflektirati (zrcaljenje mor. površine). Vidljivost ispod mor. površine ovisi o pragu osjetljivosti (minimalna količina podražaja koja je potrebna da bi ga oko ili instrument registrirali) i području vidljivosti (najveća udaljenost u moru na kojoj se objekt još može razaznati; povezano je s pragom vidljivosti).