Papua i Nova Gvineja

Papua i Nova Gvineja, država u i dijelu otoka Nove Gvineje i na otočjima Tihog oceana, Bismarckova, Solomonskog i Koraljnog mora; 462 840 km²; 3 613 000 st. (1989): Papuanci (83,1%), Melanezijci (15,5%) i dr. (1,4%); porast st. 2,1% (1981-86). Službeni jezik engleski. Gl. grad Port Moresby (152 100 St., 1987). Novčana jedinica kina (1 PGK = 100 toea). Društveni bruto-proizvod 680 $/st. (1985). Oko 85% teritorija zaprema otok Nova Gvineja, a 15% Bismarckovo (veći otoci: New Britain 36 519km², New Ireland 8651 km², Lavongai ili New Hanover 1191 km²) i s dio Solomonskog (Bougainville 10026 km², Buka 494 km²) otočja te otočja uz obalu Nove Gvineje (D’Entrecasteuxovo otočje, Trobriand, Louisiade i dr.). Središnjim dijelom Nove Gvineje pruža se ulančano gorje (Mt. Wilhelm, 4509 m); s je aluvijalna nizina rijeka Sepika i Roma, a j prostrana močvarna nizina u porječju Flyja. Razvedena obala Nove Gvineje i mnogobrojnih otoka duga je 5152 km. Trop. klima (u planinama Nove Gvineje umjerena do hladna); sr. god. temperatura oko 27 °C; oborine: 1200 mm u nizini, do 5000 mm u planinskom području. Veće rijeke (Sepik, Fly) djelomično su plovne. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 77% aktivnog st., u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 5,4%, a u uslužnim djelatnostima 17,6% st. Uzgaja se kokosova i uljna palma, kava, kakaovac, slatki krumpir, manioka, sirak, riža, čaj, banane, ananas, arahidi, pamuk, duhan. Šumarstvo (1984): 6,9 mil. m³ drva; dobivanje kaučuka (5000 t, 1985). Stočarstvo (1985): najviše svinja (1,5 mil.). Ribarstvo (1984): 6074 t mor. organizama. Ležišta bakrene rude, zlata i srebra. Prehr., drvna, duhanska i cementna industrija; proizvodnja sapuna, boja, stakla. Gl. izvozni proizvodi: bakrena ruda i koncentrat (37%), kava (14%), kakao (8%), drvo (8%), palmovo ulje (8%), kopra (6%), koprovo ulje (5%). Vrijednost izvoza (1985): 922 mil. $; Japan 28%, SR Njemačka 20%, V. Britanija 11%, Australija 10%, Španjolska 3%, SAD 3%. Vrijednost uvoza (1985): 1110 mil. $; Australija 40%, Japan 16%, Singapur 12%, SAD 10%, V.Britanija 3%, Hong Kong 2%. Prometna mreža: 18 545 km cesta (asfaltirano 6%). Međunar. aerodrom: Port Moresby (oko 400 manjih aerodroma). Gl. luke: Port Moresby, Daru, Samarai, Alotau, Oro Bay, Lae, Madang, Wewak, Aitape, Vanimo (Nova Gvineja), Rabaul i Kimbe (New Britain), Kieta (Bougainville), Buka (Buka), Kavieng (New Ireland), Lorengau (Manus). Ukupan lučki promet oko 3,5 mil. t. Trgovačka flota (1986): 88 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 30 922 brt ili 87 509 m³; struktura: 5 tankera za naftu (2421 brt) i 1 za kemikalije (376 brt), 1 LNG odn. LPG-brod (903 brt), 25 brodova za opći teret (14 330 brt), 4 putn.-teretna broda (564 brt), 16 ribar, brodova (2282 brt), 16 FP-brodova (4721 brt), 2 opskrbna broda (741 brt), 2 tegljača (242 brt) i 16 ne trg. brodova (4343 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 400 ljudi. Flota (1986): 5 p. br. i 10 des. sredstava. Morn, avijacija: 16 av. i he. Vojnopom. baze: Port Moresby i Lombron. – Područje Nove Gvineje istočno od 141. meridijana zaposjele su u 80-im god. 19. st. V. Britanija i Njemačka. Brit. Nova Gvineja ustupljena je 1906. Australskom Savezu (Papua), a njem. si dio, Bismarckove otoke, Bougainville i Buku okupirale su 1914. austral, čete. Od njega i Papue formirano je 1949. upravno područje, koje je 1973. steklo samoupravu i 1975. nezavisnost.