Peru

Peru, država na z južne Amerike s izlazom na Tihi ocean; 1 285 215 km²; 21 792 000 st. (1989): Indijanci Kečue (47,1% st.), mestici (32%), bijelci (12%); porast st. 2,6% (1980-85). Službeni jezik španjolski. Gl. grad Lima (5 875 900 st., 1987). Novčana jedinica inti (1 PEI = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 1040 $/st. (1983). Sastoji se od uskog primorja uz 2414 km dugu nerazvedenu obalu, planinske unutrašnjosti (Ande) i prostrane doline gornjeg toka rijeke Amazone. Ande se sastoje od Zapadnih, Središnjih i Istočnih Kordiljera (najviši vrh Huascarán, 6768 m) i visokih ravnjaka (altiplanos) između njih; mnogobrojni vulkani (El Misti i dr.); česti potresi. Ekvatorska i trop. klima modificirane su hladnom Humboldtovom mor. strujom te apsolutnom visinom; sr. ljetna (januar) temp. 21 °C na obali, 13 ··· 17 °C na visini 2500 ··· 3500 m, te 4,2 °C na 4500 m visine; sr. zimska (juli) temp. 15 °C na obali, 9 ··· 15 °C na 2500 ··· 3500 m visine te 5 °C na visini od 4500 m; oborine: do 50 mm u obalnom pojasu i na visini iznad 4500 m, do 700 mm na visini od 3500 m; u obalnom pojasu česte magle (garuas). Najviše rijeka pripada porječju Amazone (Marañón, Huallaga, Ucayali), odn. slivu Atlantskog oceana. Rijeke koje utječu u Tihi ocean kratka su toka i ljeti često presuše. Peruu pripada dio jezera Titicace u koje se ulijevaju rijeke visokih ravnjaka. U poljoprivredi, šumarstvu i rudarstvu zaposleno je 35,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 16,6%, u uslužnim djelatnostima 47,5% st. Uzgajaju se žitarice (najviše kukuruz), šećerna trska, krumpir, kava, kakaovac, koka, kininovac, agrumi, vinova loza, evr. voće, pamuk, duhan. Šumarstvo (1983): 7,8 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (14,5 mil.), goveda (2,8 mil.) i alpaka (2,4 mil.). Ribarstvo (1984): 2 962 000 t (ugl. mor. organizmi: peruanski inćun, čileanska srdela, čileanski šnjur, čileanski oslić, plavica). Rudarstvo: ležišta željezne, bakrene, olovne, cinčane, antimonske, molibdenske, vanadijske rude, bizmuta, nafte (9,3 mil. t, 1985), zemnog plina, srebra (1760 t, 1984) i zlata; dobivanje morske soli. Prehr., tekstilna, duhanska, drvna, cementna, kem. i petrokem., automobilska industrija, crna i obojena metalurgija. Brodogradnja (16 634 brt, 1985; Callao). Gl. izvozni proizvodi: nafta (19,6%), bakar (14%), cink (10,8%), olovo (7,4%), srebro (7,2%). Vrijednost izvoza (1985): 2966 mil. $ (SAD 34,9%, Japan 9,8%, Belgija/Luksemburg 5,9%, V.Britanija 5%). Vrijednost uvoza (1985): 1835 mil. $ (SAD 33,1%, Japan, 8,8%, Argentina 8,1%, SR Njemačka 7,4%, Brazil 5,8%). Prometna mreža: 3877 km željezničke pruge, 65 000 km cesta (asfaltirano 11%) i 8600 km unutrašnjih plovnih putova (porječje Amazone, jezero Titicaca). Međunar. aerodromi Lima i Iquitos. Gl. luke: Callao, Salaverry, Pacasmayo, Paita, San Juán (izvoz željezne rude), San Nicolás, Talara, Chimbote. Ukupan lučki promet (1984): 11,5 mil. t; ukrcaj 8,3 mil. t, iskrcaj 3,2 mil t tereta. Trgovačka flota (1986): 632 broda (veća od 100 brt) s ukupno 754 179 brt ili 2 134 327 km³; struktura: 14 tankera za naftu (147 469 brt) i 1 za kemikalije (1398 brt), 1 LNG odn. LPG-brod (970 brt), 11 BC-brodova (190419 brt), 36 brodova za opći teret (245 995 brt), 1 brod za preradbu ribe (8148 brt), 545 ribar, brodova (153 819 brt), 15 tegljača (2220 brt), 1 jaružalo (1538 brt) i 7 ne trg. brodova (2203 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar mornarice; oko 21 000 ljudi. Flota (1986): 12 podm., 2 krs. 10 raz., 4 fr., 6 r. č., 6 riječnih p. č., 5 monitora, 8 des. br. Obalna straža: 12 p. br. i 10 p.č. Morn, avijacija: 48 av. i he. Morn, pješadija 1 brigada (2500 ljudi). Vojnopom. baze: Callao, San Lorenzo, Talara, Iquitos (RRF). – Središte države Inka; P. su u 16. st. zauzeli Španjolci (F. Pizzaro; protušpanj. otpor do 1572; ustanci u 18. st.); nezavisan od 1821; u ratu s Čileom (1879-83) izgubio salitrom bogate krajeve. U 20. st. prodor amer. kapitala koji utječe na peruansku politiku kojoj biljeg daju diktatorski režimi, gospodarske krize, štrajkovi i nemiri. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.