pingvini

pingvini (Spheniscidae), mor. ptice iz reda pingvinki (Sphenisciformes); širokih su nogu, s četiri naprijed okrenuta prsta povezana plivaćom kožicom; kosti nisu ispunjene zrakom već uljevitom srži; ne mogu letjeti, tromo hodaju ali vrlo dobro trče i plivaju a rone do 30 m dubine; hrane se ribama, rakovima, školjkašima i mekušcima; žive u j polarnim morima, oko jz obale Afrike i j obale Južne Amerike; pare se i gnijezde na stalnim područjima na Antarktici. Bjeloprugi pingvin (Spheniscus demersus) dug je oko 55 cm; crnih je leđa, crno-sive glave, bijela trbuha. Carski pingvin (Aptenodytes forsteri) dug je 1 m; crne je glave, oko ušiju zlatnocrvenkast, sivih leda i bijela trbuha. Dugorepi pingvin (Pygoscelis adeliae), dug 70 ··· 80 cm, stepeničastog je repa. Patagonski pingvin (Aptenodytes patagonica), dug 90 ··· 100 cm, crne je glave, leđa i krila; sa strane uha ima ovalnu žutu mrlju koja se proteže prema vratu i prsima; trbuh i prsa bijeli.