podmornica

podmornica, plovilo konstruirano za podvodnu plovidbu, prvenstveno za vojne (izviđanje, napad, polaganje mina, diverzija, opskrba, spašavanje, posebni zadaci), a izuzetno i za civilne svrhe (→ ronilica). Trup u podmornice vretenasta je oblika i iz nj eg strše samo komandni most i kormilarske plohe (hidroplani); čvrsti trup osigurava uzgon, smještaj posade i uređaja, a lagani trup hidrodinamička svojstva. Prema načinu gradnje p. može biti jednotrupna (lagani pramac i lagana krma nastavljaju se na čvrsti trup), dvotrupna (cijeli čvrsti trup izvana je obuhvaćen laganim trupom), višetrupna (2 ili 3 čvrsta trupa obuhvaćena laganim trupom) i mješovita (između jednotrupne i dvotrupne; obično oko centrale ima dva čvrsta trupa i tankove između njih). Prema veličini (površinska, podvodna i standardna istisnina) p. se dijele na džepne i diverzantske (istisnina do 150 t), male (150 ··· 1000 t), srednje (1000 ··· 2500 t),velike (2500 ··· 5000 t) i vrlo velike (od 5000 ··· ··· 25 000 t; sovj. Typhoon). Prema području plovidbe p. može biti obalna i oceanska (za otvoreno more). Vojne p. dijele se na strateške i taktičke (prema namjeni, flotne i patrolne, torpedne, raketne, minopolagačke, spasilačke, transportne). Strateška p. ima istisninu višu od 5000 t (sovj. Typhoon, Delta, Yankee; amer. Ohio, B. Franklin, Lafayette; brit. Vanguard, Resolution; franc. L'Inflexible); naoružane su sa 16-20 balističkih raketa s više nukl. glava (amer. Polaris i Trident, sovj. SS-N-20) i torpedima za samoobranu; imaju nukl. pogon; brzina veća od 30 čv, dubina ronjenja preko 400 m s višemjesečnom podvodnom autonomijom. Taktička p. može biti konvencionalna ili nuklearna; najčešće je napadna (torpedna, torpedno-raketna, raketna, protupodmornička) ili za specijalne zadatke; diverzantska ili pomoćna (za posebne vojne zadatke) pripadaju konvencionalnim podmornicama. Flotna p. namijenjena je daljinskom osiguranju flotnih sastava, za napadne akcije na snažne neprijat. plovne sastave, za taktičke udare na objekte na moru i obali te za lov na neprijat. p. (amer. Los Angeles, Tresher, sovj. Alfa, Akula; franc. Rubiš); istisnina im je 3000 ··· 6000 t; naoružane su torpedima i taktičkim raketama (amer. Tomahawk i Harpoon; sovj. SS-N-21; franc. Exocet) koje se lansiraju u podvodnoj vožnji iz torp. ili posebnih cijevi; imaju nukl. pogon; brzina 40 čv i više; dubina ronjenja do 600 m (sovj. p. Alfa ima čvrst trup od titanijske legure i može roniti dublje od 900 m). Patrolne p. mogu biti male (obalne) do 1000 t istisnine (→ Sava; Toti, 206, Wästergötland) i srednje (oceanske) do 2500 t (Upholder, Sauro, 209, Agosta); naoružane su torpedima, taktičkim raketama za lansiranje iz torp. cijevi, minama, diverzantskim sredstvima, uređajima za izviđanje i dr.; djeluju najčešće samostalno protiv trg. brodova i plovnih sastava koji plove sa slabom podmorn. zaštitom; pogon im je konvencionalan ili kombiniran (→ podmorničko pogonsko postrojenje); podvodna brzina rijetko prelazi 20 čv u trajanju do 1 sata; marševska brzina 4 čv; podvodna je daljina plovljenja oko 400 M, a primjenom anaerobnog pogona daljina se višestruko povećava; dubina ronjenja ne prelazi 350 m; daljina plovidbe 30 dana. Podmorn. flota RM JNA: Sava, Drava, Heroj, Junak, Uskok, Sutjeska, Neretva, mala p. tipa Una i više diverzantskih podmornica. – Zamisao prve, neostvarene, podmornice dao je engl. časnik W. Bourne 1578. Prvu p., drvena trupa obloženu masnom kožom, sagradio je Magnus Pegelius 1605; sličnu p. sa 12 vesala sagradio je 1620. Nizozemac C. van Drebbel. Izumiteljem prve rat. p. sovj. historičari smatraju Jefima Nikonova (1724; pri porinuću oštećena i napuštena), a Amerikanci D. Bushnella (→ Turtle). R. Fulton sagradio je 1800. i na rijeci Seini (Pariz) uspješno isprobao p. Nautilus. U SAD R. Fulton (1810) gradi p. Mute (L = 24,3 m) s parnim pogonom. W. Bauer (1851) gradi p. čelična trupa (Brandtaucher), a 1855. u Rusiji p. Le Diable Marin (s minom na pramcu). Za Američkoga građanskog rata (1861-65) Južnjaci grade dva tipa malih p.: David i H. L. Hunley (1864. potopila korvetu Sjevernjaka Housatonic; jedini uspješan rat. napad sa p. do I svj. rata). Španjolac Narciso Monturial gradi 1866. prvu p. s dvostrukim drvenim trupom (Ictineo). U Francuskoj je 1863. izgrađena prva p. s motorom na komprimirani zrak (Plongeur). Amer. konstruktor John Holland gradi 1875. malu p. (Holland I). Englez George Garrett 1879. uvodi na p. (Resurgam) parni stroj. Šveđanin Thorsten Nordenfelt (1886) ugrađuje na p. prve torp. cijevi. Španj. morn. oficir Isaac Peral y Caballero (1851-95) za podvodni pogon uvodi (1886) prvi elektromotor na akumulatorske baterije. Prema ideji Dupuyja de Lomea, G. A. Zédé gradi 1888. franc. p. na el. pogon (→ Gymnote), opremljenu optičkom (Daudenardovom) cijevi (→ periskop, podmornički). Prva tal. p. (→ Delfino) izgrađena je 1891. U Francuskoj je, na iskustvu stečenu na p. Gymnote, 1893. izgrađena p. → Gustave Zédé. Za mornaricu SAD konstruktor S. Lake (1897) gradi Argonaut I, podmornicu koja je za regeneraciju zraka imala dva šuplja jarbola (→ šnorkel). Iste god. amer. konstruktor J. Holland gradi jednotrupnu p. (→ Holland IX; 104 t) koju preuzima RM SAD; u površinskoj vožnji služila se benzinskim motorom, a u podvodnoj elektromotorom; patent je otkupila brit. tvrtka Vickers (gradi za Japan i Rusiju). Projekt Nikole Tesle iz 1899. ostao je na pokusu. Iste god. Francuz M. Laubeuf gradi prvu dvotrupnu podmornicu ronilicu (Narval), a S. Lake (1902) p. (Protector) opremljenu uređajem za kidanje protupodmorn. mreža i minskih sidrenih užeta te s ronilačkom komorom za izlaženje iz p. pod vodom; u Rusiji se 1902. gradi prva p. (→ Delfin). Francuzi 1904. ugrađuju na p. Aigrette prvi dizelski motor. U Italiji se 1905. gradi p. Glauco prema projektu C. Laurentija. Njemačka 1906. počinje gradnju prve p. tipa U-1 (238/283 t) s torp. cijevi i topom. U Rusiji je 1912. izgrađena prva podmornica minonosac (Krab). Prvi torp. podvodni napad bez uspjeha je u I balkanskom ratu izvela grč. p. Delfin na tur. krstaricu Medžidiju u Dardanelima (1912). U I svj. rat Austro-Ugarska ulazi sa 6 p. u opremi i 6 u gradnji, Francuska sa 45 u opremi i 25 u gradnji, Italija sa 18 u opremi i 2 u gradnji, Japan sa 13 u opremi i 2 u gradnji, Njemačka sa 29 u opremi i 19 u gradnji, Rusija sa 28 u opremi i 2 u gradnji, SAD sa 35 u opremi i 6 u gradnji, V. Britanija sa 77 p. u opremi i 32 u gradnji. Prvi uspješan podvodni torp. napad izvela je (5. 9. 1914) u Sjevernom moru njem. podmornica U-21, koja je potopila brit. laku krstaricu Pathfinder. Na Jadranu je bez uspjeha prvi podvodni torp. napad izvela (17. 10. 1914) austroug. podmornica IV na franc. krstaricu Waldeck-Rousseau; u noći 26. 4. 1915. podmornica V potopila je franc. oklopni krstaš Leon Gambetta. Arsenal u Puli 1915. počinje gradnju p. tipa UB i UC sastavljanjem sekcija iz Njemačke; u Puli i Rijeci bile su remontne baze, a u Boki kotorskoj operativna baza. Nakon sloma Austro-Ugarske 1918. u Puli je zatečeno 18 p. u opremi i 5 u gradnji, u Boki 6 u opremi, u Rijeci 3 u gradnji; podmornice u gradnji su uništene, a ostale su se vratile u Njemačku. Ukupno su u ratu potopljene 292 p., od čega 178 njemačkih. Između I i II svj. rata p. se grade ugl. na iskustvima iz I svj. rata. Francuska 1929. gradi do tada najveću p. → Surcouf (podvodna istisnina 4300 t). Njemačka krši Versailleski sporazum, kojim joj je bilo zabranjeno graditi p., i 1935. gradi prvu p. U-1 (254/303 t). Londonskim anglo-njem. sporazumom iz 1935. priznaje se Njemačkoj pravo da gradi podmornice; ona razvija tip VII i počinje masovno graditi tip VII C (769/871 t). Japan i Italija uvode džepne podmornice (46 t, 2 čl. posade, 2 torpeda). Na početku II svj. rata Francuska ima 77 podmornica, Italija 115, Japan 63, Njemačka 57, SAD 112, SSSR oko 150, V. Britanija 58 i Jugoslavija 4 podmornice. U II svj. ratu Njemačka forsirano serijski gradi podmornice; p. tipa VII C postiže dubinu ronjenja do 180 m, tip IX C (1616/ /1804 t) nosi 22 torpeda ili 66 mina i postiže daljinu plovidbe do 13 450 M (10 čv); uvodi se el. i akustični torpedo s programiranom putanjom, radarski detektor i šnorkel. Prva p. s Walterovom turbinom V-80 (73/76) isprobana je 1940. Prva opskrbna podmornica tanker (morska krava), tip XIV, izgrađena je 1941; p. je gorivom opskrbljivao tip IX-D1 (nosivost 455 t goriva), a torpedima tip VII-F (svaka 25 torpeda). U pol. 1944. izgrađene su prve elektropodmornice tipa XXI (1621/1819 t) i XXIII (232/258 t); imale su hidrodin. linije i do tada najveću podvodnu brzinu 17,5 odn. 12,5 čv. God. 1944. počela je u Njemačkoj gradnja džepnih podmornica (Biber, Seehund), a u Japanu živih torpeda istisnine 3 ··· 151. Japan gradi i podmornice krstaše tipa I-400 (5223/6560 t, 8 torp. cijevi, jedan top 140 mm, 10 topova od 25 mm i 3 hidroaviona); daljina plovidbe 37 500 M (14 čv). U većim RM pojavljuju se p. za vezu, radarska p., p. za prijenos džepnih p., jahaćih (živih) torpeda te diverzantskih sredstava. U ratu je Italija sagradila 41 p., izgubila 84, ostalo joj 67; Japan (129/130/62); Njemačka (1131/781/407); SAD (203/52/263); SSSR (oko 65/40/175); V. Britanija (165/76/147). Od 4 p. bivše Jugoslavije samo se Nebojša našla na strani Saveznika (od 1945. u sastavu JRM pod imenom Tara). Nakon II svj. rata SSSR preuzima ili dovršava dodijeljene i zaplijenjene podmornice njem. tipa XXI i XXIII, a do 1957. gradi oko 240 p. tipa W po vlastitom projektu. SAD prema programu → Guppy rekonstruiraju rat. flotne podmornice; prva amer. podmornica sagrađena nakon rata (1949) jest Tang (2100/2400 t); poslije 1953. grade serije brzih p. kojima je trup u obliku kaplje (Albacore). V. Britanija 1954. započinje gradnju p. tipa Porpoise (2030/2405 t) i Oberon (2030/2410 t). Francuska gradi tip Narval (1635/1910 t), Daphné (869/1043 t) i Agosta (1450/1725 t), Italija tip Toti (524/582 t) i Sauro (1456/1631 t), SR Njemačka tip 205 (370/450 t) i 206 (520/ /600 t) te SFRJ tip Sutjeska, Heroj (620/ /690), Sava i Una. S p. se skida art. oružje, povećana je podvodna brzina i dubina ronjenja, uvodi se suvremenija hidroakustička, elektron. i navig. oprema te sistemi upravljanja podmornicom i naoružanjem. U flotnu listu RM SAD uvrštena je 1954. prva p. na nukl. pogon Nautilus (3530/4040 t), 1958. prva konvencionalna p. s vođenim projektilima Grayback (2670/3650 t), a 1959. nukl. p. George Washington (5900/ /6888 t), naoružana sa 16 balističkih raketa Polaris A-3. Prva konvencionalna p. naoružana balističkim raketama jest sovj. podmornica tipa Zulu V (1900/2400 t), izgrađena 1957. Amer. nukl. p. Triton (1960) u podvodnoj je plovidbi prva oplovila svijet; sovj. p. to je uspjelo 1966. Najveća amer. podmornica tipa Ohio ima 16600/18 700 t istisnine, nadvodnu brzinu 25 čv, 24 rakete tipa Trident C-4; nukl. raketne p. grade i SSSR, V. Britanija i Francuska. Najveću dubinu ronjenja postiže sovj. lovac podmornica Alfa (preko 900 m) zahvaljujući čvrstom trupu od titanija. Ova nukl. p. ujedno je i najbrža p. u podvodnoj vožnji (brzina oko 42 čv). S takvim osobinama p. je praktično neuništiva pa gradnja p. i razvoj protupodmorn. oružja ulaze u novu eru.