Poljska

Poljska, država u si dijelu srednje Evrope s izlazom na Baltičko more ; 312 677 km²; 38 389 000 st. (1989): Poljaci (98,7% st.), Ukrajinci (0,6%) i dr. (0,7%); porast st. 0,9% (1980-85). Službeni jezik poljski. Gl. grad Varšava (Warszawa; 1 664 700 st., 1986). Novčana jedinica zloty (1 PLZ = = 100 groszy). Društveni bruto-proizvod 3860 $/st. (1983). Nizine na s, brdovito područje na j. Nizinski se dio Poljske sastoji od baltičkog primorja, južnije položenog brežuljkastog područja morena te srednjopoljske nizine; u središnjoj nizini mnogobrojna glacijalna jezera u pradolinama nastalim povlačenjem ledenjaka. Rubni planinski dio zemlje zauzimaju Krkonoše (do 1605 m), Beskidi (1725 m) i Tatre (Rysy, 2499 m). Na niskoj jednoličnoj pješčanoj obali (dine, morene) dugoj 497 km prostrane lagune (Pomorska i Vislanska zatoka) i veliki Gdanski zaljev. Umjerena kontinentalna klima; sr. zimska (januar) temp. 2,6 ··· 3,7 °C, ljetna (juli) 18,2 ··· 19,4 °C; oborine: 500 ··· ··· 700 mm, u planinskom području 800 ··· ··· 1000 mm. Riječna mreža pripada porječjima rijeke Visłe (polj. Wisła) i Odre. Rijeke teku pradolinama od ji prema sz ili se probijaju kroz morene prema Baltičkom moru (S–N), što omogućuje dobro povezivanje unutrašnjim plovnim putovima. Plovne su Visła, Odra i Warta (za brodove do 750 dwt) te Noteć, San, Pilica, Wieprz, Narew, Nysa; veći plovni kanali: Bydgoszczanski (duljina 25 km), Augustovski (102 km), Warmiński (82 km), Glivički (46 km), Gornjonotećki (105 km) i Mazurski. Najveća jezera (Śniardwy 114 km², Mamry 105 km², Łepsko 71 km², Dabie 56 km²) uključena su u mrežu unutrašnjih plovnih putova. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 31,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 36,4%, u uslužnim djelatnostima 32,5% st. Uzgajaju se žitarice (najviše raž), krumpir, šećerna repa, uljna repica, hmelj, voće i povrće, lan, konoplja, duhan. Šumarstvo (1983): 23 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (17,2 mil.) i goveda (10,9 mil.). Ribarstvo (1983): 671 700 t (ugl. mor. organizmi: šnjur, atlantski bakalar, atlantski sleđ, srdela, papalina, oslić, kapelan). Rudarstvo: ležišta kamenog ugljena i lignita, olovne, cinčane, bakrene, željezne rude, kadmija, sumpora, kamene soli, nafte i zemnog plina. Prehr., tekstilna, drvna i papirna, strojna (industr. i brod. motori, poljopr. strojevi), elektrotehn., automobilska, avionska, kem. i petrokem., farmaceutska industrija; proizvodnja željezničkih vozila, stakla, keramike, porculana, kože i obuće; crna i obojena metalurgija. Brodogradnja (360 917 brt, 1985); brodogradilišta: Gdańsk, Gdynia, Szczecin, Ustka. Glavni izvozni proizvodi: strojevi i transp. sredstva (42,7%), kameni ugljen (12%), kem. proizvodi (9,5%), odjeća i obuća (8,6%). Vrijednost izvoza (1983): 10 089 mil. $ (SSSR 31,2%, SR Njemačka 8,3%, ČSSR 5,2%, Njemačka DR 4,8%, V. Britanija 3,1%). Vrijednost uvoza(1983): 10 590 mil. $ (SSSR 37,1%, SR Njemačka 6,9%, Njemačka DR 6,8%, ČSSR 6,4%). Prometna mreža: 27 176 km željezničke pruge, 157 177 km ceste (asfaltirano 62%) i 4040 km unutrašnjih plovnih putova (promet: 9 mil. putnika i 16,6 mil. t tereta, 1981). Međunar. aerodromi: Varšava (Okęcie), Lódź, Kraków. Gl. luke: Gdańsk, Gdynia, Szczecin, Świnoujście, Darłowo, Kołobrzeg, Ustka. Ukupan lučki promet (1984): 45,4 mil. t; ukrcaj 30,6 mil. t, iskrcaj 14,8 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 749 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 3 457 242 brt ili 9 783 995 km²; struktura: 20 tankera za naftu (289 888 brt) i 4 za naftu i kemikalije (27 838 brt), 86 BC-brodova (1 499 410 brt), 177 brodova za opći teret (1 236 475 brt), 13 brodova za preradbu ribe (86 377 brt), 312 ribarskih brodova (218 218 brt), 30 FP-brodova (57 672 brt), 4 opskrbna broda (1579 brt), 69 tegljača (18 456 brt), 5 jaružala (5242 brt), 1 ledolomac (1152 brt), 4 istraživačka broda (2135 brt) i 24 netrg. broda (12 530 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 19 100 ljudi. Flota (1986): 3 podm., 2 kor., 13 r. č., 7 t. č., 8 p. br., 26 m-1., 32 des. plovila, 9 š. br. ; morn. avijacija: 15 av. i he.; obalna straža: 15 p. br. i 54 p. č. (oko 2000 ljudi). Vojnopom. baze: Gdynia, Hel, Świnoujście. – Polj. plemena oko Odre i Visłe sjedinjena su u 10. st. u kneževinu, koju je ojačao i proširio Boleslav I Hrabri (992-1025; za kralja se okrunio 1025). Feudalni partikularizam oslabio je P. i ona je izgubila polit. značenje i prostrana područja. Ponovo se sjedinila i ojačala u 14. st. (Vladislav Łokietek, Kazimir III Veliki; personalna unija s Litvom 1386); nakon pobjede nad Njem. redom postala je evr. faktor i do potkraj 15. st. proširila se od Baltika do Crnog mora. U idućim stoljećima velikaška oligarhija i vanjski ratovi oslabili su Poljsku, pa je napokon podijeljena između Rusije, Pruske i Austrije (1772, 1793. i 1795). Pokušaji da se P. obnovi (više ustanaka između 1794. i 1863) ostali su uzaludni do 1918, kada je uspostavljena republika. Plebiscitima 1920. i 1921. riješeno je pitanje granica prema Njemačkoj; P., je okupirala Vilno; nakon rata s Crvenom armijom 1920-21. stekla je velika područja s ukrajinskom, bjeloruskom i litavskom većinom. Njem. agresijom na Poljsku počeo je II svj. rat (1. 9. 1939); među okupiranim evr. zemljama P. je imala najveće gubitke (22%; logor Oświęcim-Auschwitz; jak pokret otpora); oslobodile su je sovj.-polj. snage 1945. Iste godine savezn. Potsdamskom deklaracijom priznata je de facto polj.-njem. granica na Odri i Nysi (1950. priznala ju je Njemačka DR, a 1970. SR Njemačka), dok su granice prema SSSR-u određene međusobnim sporazumom. – Socijal. izgradnju vodi Poljska ujedinjena radnička partija (PURP); P. je 1949. stupila u SEV, a 1955. u Varšavski pakt. Na unutrašnji polit. razvitak utjecale su reorganizacije drž. i polit. aparata, radnički štrajkovi i demonstracije (1968, 1970-71, 1976. i osobito 1980-81) kao rezultat ekon. teškoća; nakon kraćega ratnog stanja i raspuštanja nezavisnih sindikata Solidarnost, došlo je do općenitog smirivanja prilika, a zatim i demokratizacije. Tomu su pridonijele i promjene u SSSR-u (perestrojka, glasnost). God. 1989. proglašena je Republika Poljska.