Portugal

Portugal, država u jz dijelu Pirenejskog poluotoka s izlazom na Atlantski ocean; 91 985 km² zajedno s Azorskim (2247 km²) i Madeirskim (794 km²) otočjem; 10 240 000 st. (1989): Portugalci (98,9%) i dr. (1,1%); porast st. 0,6% (1980-85). Službeni jezik portugalski. Gl. grad Lisabon (port. Lisboa; 827 800 st., 1985). Novčana jedinica escudo (1 PTE = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 2247 $/st. (1983). Planinsko područje na s i i, nizinsko na z i j; granica između planinskoga i nizinskog Portugala jest rijeka Tejo. Goroviti dio na s nastavak je španj. Kantabrijskog i Kastilskog (Serra da Estrêla, 1991 m) gorja. Na krajnjem j iz Španjolske dopiru ogranci Sierra Morene (Serra de Monchique i Serra do Caldeirão). Nerazvedena obala duga je 1793 km; veći zaljevi: estuarij rijeke Teja i Setúbalski zaljev. Oceanska klima; na si umjereno kontinentalna; sr. god. temp. 16,1 ··· 17,4 °C, zimska (januar) 9,6 ··· ··· 11,7 °C, ljetna (juli) 22,7 ··· 24,3 °C; oborine: 1000 ··· 2000 mm na s, 400 ··· 700 mm na j. Velike plovne rijeke Douro (španj. Duero), Tejo i Guadiana izviru u Španjolskoj, a manje (Mondego, Sado, Mira) u Portugalu. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 23,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 35%, u uslužnim djelatnostima 41,7% st. Uzgaja se vinova loza (poznata vina: porto, collares, muškat), masline, evr. i trop. voće, povrće, žitarice, krumpir, slatki krumpir, šećerna repa. Šumarstvo (1983): 8,3 mil. m³ drva; dobivanje pluta (94 220 t, 1981; 50% svj. proizvodnje). Stočarstvo (1984): najviše ovaca (5 mil.), svinja (3,4 mil.) i goveda (l mil.). Ribarstvo (1983): 246 470 t ugl. mor. organizama (srdela, tuna, bakalar, šnjur, plavica, oslić, hobotnice); uzgoj kamenica oko riječnih ušća (Tejo i Sado); gl. ribar. luke: Setúbal, Peniche, Aveiro, Leixões, Viana do Castelo, Figueira da Foz, Nazaré. Rudarstvo: ležišta bakrene, volframske, kositrene, manganske, željezne rude, urana, sumpora, ugljena, zlata; dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, kožna, drvna, papirna, keramička, cementna, duhanska, kem., automobilska i metalna industrija. Gl. izvozni proizvodi: odjeća (14,9%), kemikalije (7,5%), hrana (5,4%), sirova nafta (5%), drvenjača i papir (4,3%), vino (3,9%), pluto (3,8%), obuća (3,6%). Vrijednost izvoza (1985): 5685 mil. $ (V. Britanija 14,8%, Francuska 13,5%, SR Njemačka 13,3%, Nizozemska 6,3%, SAD 6,1%). Vrijednost uvoza (1985): 7652 mil. $ (SAD 14,1%, SR Njemačka 11,4%, Francuska 8,2%, V. Britanija 7,6%, Italija 5,2%). Prometna mreža: 3613 km željezničke pruge, 51 802 km ceste (asfaltirano 86%) i 820 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Lisabon, Porto, Faro, Funchal (Madeira), Santa Maria (Azori). Gl. luke: Sines (naftna luka), Lisabon, Porto s predlukom (Leixões), Ponta Delgada, Angra do Heroismo, Praia da Vitória, Vila das Velas, Portimão, Funchal, Viana do Castelo. Ukupan lučki promet (1984): oko 23 mil. t; ukrcaj 4 mil. t, iskrcaj 19 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 355 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 1 114 444 brt ili 3 153 877 m³; struktura: 14 tankera za naftu (533 351 brt) i 1 za kemikalije (1453 brt), 1 LNG odn. LPG-brod (1844 brt), 10 BC-brodova (230 591 brt), 54 broda za opći teret (184 439 brt), 1 putničko-teretni brod (3749 brt), 2 kontejnerska broda (3425 brt), 192 ribar. broda (125 009 brt), 17 FP-brodova (8384 brt), 3 opskrbna broda (4314 brt), 55 tegljača (13 938 brt) i 5 jaružala (3903 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; oko 14 000 ljudi (2600 u morn. pješadiji). Flota (1986): 3 podm., 17 fr., 10 p. br., 16 p. č., 16 des. sredstava, 4 m-1., 3 š. br. Gl. vojnopom. baza: Lisabon. – Nakon razdoblja tuđe vlasti (Rim, germanska plemena, Mauri), P. je nezavisan od 12. st.; u pol. 13. st. završena je rekonkvista. Osvajanjem Ceute (1415) počinje prekomor. ekspanzija (Henrik Pomorac); P. u 16. st. ima posjede od Brazila do Indije i j Kine; pod španj. vlasti (1580-1640) nazaduje, a njegovo se kolonijalno carstvo raspada pod udarcima Nizozemaca, Engleza i Francuza. Oslobodivši se Španjolaca, P. ponovo stječe Brazil (gubi ga 1822), Angolu, Mozambik, Gou, Macao, Madeiru i Azorske otoke; 1910. republika; 1929-68. diktatura A. de Oliveire Salazara; 1974. oboren je autoritarni režim i utrt put demokratizaciji. Nakon II svj. rata P. je izgubio sve posjede osim Macaa, Madeire i Azorskih otoka. Čl. je EEZ i NATO-a.