pristanište

pristanište. 1. Hidrograđevinski objekt na unutrašnjem plovnom putu, neposredno povezan s pripadnim akvatorijem i kopnenim prostorom (teritorijem), s izgrađenom infrastrukturom i potrebnom mehanizacijom; prema funkciji slično je → morskoj luci. Prema namjeni p. se kao i luke dijele na prometna, industrijska i posebna, a prema geogr. položaju na riječna, kanalska, jezerska i kombinirana (riječno-morska). Često p. na unutrašnjim plovnim putovima ima pom. obilježje (luka), jer se do njega pretežno obavlja pom. plovidba (npr. plovidbeni sistem Saint Lawrence Seaway i Velika jezera). Prema načinu izgradnje p. može biti prirodno (uzduž postojeće obale plovnog puta) ili umjetno (pored plovnog puta u obliku bazena ili proširenog korita). P. prema obliku može biti linearno (uzduž obale vodenog korita) i bazensko. Kao građevinski objekt p. se (jednako kao i luka) sastoji od akvatorija i teritorija. U linearnog tipa relativno uski akvatorij (2 ··· 3 širine plovila) manje-više u pravcu prati obalnu crtu, a od plovnog je puta odvojen samo zamišljenom granicom na vodnom licu. Duljina pristaništa nije veća od 5 duljina plovila. Bazenski tip p. sastoji se od jednog ili više bazena, koji su terenom (ukopani bazen) ili molom (u slučaju proširenja korita za lučki bazen) odvojeni od plovnog puta. Širina bazena najmanje je pet širina plovila, plus dva međurazmaka (70 ··· 100 m), a duljina nije veća od 1000 m. Dubina akvatorija ovisi o najvećem predviđenom plovilu i rezervi ispod njegova dna (do 0,5 m), a mjeri se od određenog niskog vodostaja na plovnom putu koji je obično još i niži od niskoga plovnog vodostaja. Funkcionalni dijelovi pristanišnog akvatorija i teritorija isti su kao u mor. luke. Visina teritorija podešena je velikoj vodi; za teret kojemu ne smeta poplava (šljunak, kamen) teritorij može biti niži. Na teritoriju i u akvatoriju građevinski objekti slični su kao i u mor. luci; za zaštitu akvatorija od vodene struje, leda i valova, u p. bazenskog tipa mjesto lukobrana gradi se nasipno pero, molo ili kopno. Na rubu operativne obale nalazi se kej kao i u mor. luke, a na rubu neoperativne obale obaloutvrda (redovito kosa). Četiri su gl. tipa → keja: kosi, vertikalni, kombinirani (kosi s vertikalnim dijelom) i pontonski. 2. Dio nepotpuno zaštićenog mor. akvatorija uređen za prijem brodova i obavljanje osnovnih lučkih operacija (pristajanje i kraći boravak brodova, ukrcaj i iskrcaj tereta i putnika i sl.); redovito je dio prirodne luke s izgrađenom obalom odn. gatom (stalno pristanište) ili je od priručnih sredstava ili pontona (privremeno pristanište).