radarska slika

radarska slika, slika na ekranu katodne cijevi radarskog pokazivača koja na pogodan način prikazuje odraze → radarskih objekata. Sadržaj r. s. može biti različit, ali je uvijek prilagođen osnovnoj namjeni radara odn. što točnijem mjerenju onih parametara koji su osnovni s obzirom na namjenu radara. R. s. na kojoj su prikazani svi objekti naziva se sirova slika; ako su po nekom kriteriju prikazani samo odabrani objekti, naziva se sintetička slika (sastavljena od skupa simbola). U brod. navig. radara najčešće se upotrebljava panoramski prikaz sirove slike. Zavisno od načina prikazivanja kretanja odraza broda na ekranu, navig. se radari dijele na radare s relativnom i s pravom slikom; na radarskom ekranu s protusudarnom slikom posebnim se oznakama označuju brodovi koji su izravno opasni za sudar (→ radar, protusudarni). U relativne r. s. (primijenjena u svim tipovima radara) vlastiti se brod zamišlja u središtu ekrana pa se od te točke mjere azimuti (pramčani kutovi) i udaljenosti prikazanih objekata; slika gibanja opaženog objekta rezultanta je puta (kursa i brzine) vlastitog broda i nepoznatog puta opaženog objekta, što daje relativan kurs i brzinu (pravi kurs i brzina opaženog objekta određuju se → plotiranjem). Ako je relativna r. s. orijentirana prema pramcu (nestabilizirana slika), položaj radarskog odraza određen je u polarnim koordinatama: pramčani kut (L) i udaljenost; azimut (ω) se dobiva iz odnosa ω = Κ + L, gdje je Κ kurs broda; pramčanica (0° podjele) je stalno orijentirana prema pramcu pa se pri promjeni kursa r. s. zakreće u smjeru suprotnom okretanju broda (koristi se pri plovidbi kroz uske prolaze i na rijekama). U r. s. orijentirane prema pravom (girokompasnom) sjeveru (stabilizirana slika), polarne su koordinate girokompasni azimut i udaljenost; pramčanica (crta pramca) na r. s. sinhronizirano se okreće s uzdužnicom broda i pokazuje girokompasni kurs. Može se dobiti i ekscentrična radarska slika, koja prikladnije prikazuje situaciju. R. s. s pravim kretanjem orijentirana je prema pravom (girokompasnom) sjeveru (meridijanu); vlastiti se brod zamišlja izvan središta ekrana, njegov se odraz na ekranu kreće stvarnim kursom i brzinom kao i u prostoru, tj. prema kopnu; isti je slučaj i s ostalim pokretnim objektima prikazanim na ekranu, a njihova brzina gibanja ovisi o odabranom mjernom području. R. s. može se stabilizirati tako da pokazuje gibanje brodova prema mor. dnu (preko dna) ili kroz vodu. U svim slučajevima azimuti odn. pramčani kutovi mogu se mjeriti s pomoću mehaničkog (kursor-ploča) ili elektron. smjerala. Udaljenosti se mjere s pomoću serije koncentričnih stalnih kružnica (ekvidistancija ovisi o skali izabranoga mjernog područja), s pomoću kružnice promjenljiva polumjera ili kombinirano (točnost mjerenja ± 1%, ne bolja od ± 50 m). Kružnice se aktiviraju posebnom preklopkom na → radarskom pokazivaču.