Rajna

Rajna, njem. Rhein, franc. Rhin, niz. Rijn, rijeka u Švicarskoj, Francuskoj, SR Njemačkoj i Nizozemskoj ; najveća rijeka u z Evropi; duljina 1162 km (s Prednjom Rajnom 1320 km); porječje 224 400 km². Nastaje u švic. Alpama spajanjem Prednje Rajne (Vorderrhein) i Stražnje Rajne (Hintenhein) kod Reichenaua (600 m apsolutne visine). Protječe Bodenskim jezerom, između Bingena i Remagena probija se kroz Rajnsko škriljavo gorje, a nizvodno od Bonna nizinska je rijeka. U Sjeverno more ulijeva se prostranom deltom (gl. rukavi: Neder Rijn–Geldersche IJssel, Neder Rijn–Lek– –Nieuwe Maas, Rijn–Waal–Merwede–Oude Maas). U gornjem toku, uzvodno od Basela, glacijalno-nivalni režim (visok vodostaj od maja do augusta, nizak od novembra do decembra), u srednjem i donjem toku pluvijalno-nivalni (visok vodostaj od januara do aprila, nizak od septembra do novembra). Obiluje vodom; prosječan protjecaj od 1080 m³/s (kod Basela) do 2110 m³/s (Andernach), minimalni 102 ··· 590 m³s, maksimalni do 12 200 m³/s (Rees). Kod Basela je široka 150 ··· 200 m, kod Strasbourga 220 ··· 250 m, kod Mainza 400 ··· 900 m, u sutjesci Loreleiu 115 m, kod Kolna 350 ··· ··· 450 m, kod Emmericha 1000 m. Gl. pritoci: Aare, Neckar, Majna (njem. Main) i Mosel (franc. Moselle). Za motor. riječne brodove do 3000 dwt plovna 850 km (između Rheinfeldena i Rotterdama). Između Basela i Bonna plove potisni sustavi (4 barže) s nosivošću do 11 000 dwt, a između Bonna i Rotterdama potisni sustavi (6 barži) do 17 000 dwt; za evr. riječne brodove (1350 dwt) plovni su Neckar (200 km), Majna (388 km) i Mosel. Gl. plovni kanali (vežu je s evr. unutrašnjim plovnim putovima): R.–Amsterdam (72 km; plovan za brodove do 6000 dwt), Dortmund-Ems (265 km), R.–Herne (46 km), kanal Lippe (59 km), Mitteland kanal, R.–Marne (315 km; za brodove do 250 dwt), R.–Saône–Rhône (Rhônsko-rajnski kanal, 229 km); u izgradnji je transkontinentalni kanalski sustav R.–Majna–Dunav (3505 km) i Fos (Marseille) – Rotterdam (1580 km). Najgušći je promet na Rajni na niz.-zapadnonjem. granici (130 ··· 140 mil. t tereta godišnje). Gl. pristaništa: Duisburg-Ruhrort, Strasbourg, Köln, Mannheim, Basel, Karlsruhe, Ludwigshafen, Krefeld, Neuss, Wesseling-Godorf, Mainz, Andernach, Düsseldorf, Neuwied, Koblenz, Mulhouse-Ottmarsheim, Wiesbaden i Kehl. Prosječna je god. zamrznutost kod Kölna 21 dan, kod Mainza 13 dana; rajnsko se ušće nikad ne zaleđuje. Zbog znatnog pada toka (112 m) i brzine vode između Basela i Strasbourga izgrađeno je 8 HE ukupne snage 287,2 MW. – Rajna je od 1868. slobodna za plovidbu za sve zastave. Plovna je od Rotterdama do Rheinfeldena (850 km). Međunar. rajnska flota ima oko 14 000 brodova ukupne nosivosti oko 11 mil. t. Na R. je više od 50 pristaništa. Najveća mor.-riječna luka jest Rotterdam; ostale važnije luke: Duisburg, Mannheim, Ludwigshafen, Strasbourg i Basel. Ukupan uzvodni god. promet iznosi oko 140 mil. t. tereta (oko ⅔ su rude, tekuća goriva i prehr. proizvodi), a nizvodni oko 50 mil. t (građevni materijal, metalurški proizvodi i ugljen). – Središnja komisija za plovidbu na Rajni osn. je 1831. sa sjedištem u Strasbourgu; njezin je temeljni akt Revidirana konvencija o plovidbi na Rajni (1968); razmatra prijedloge pojedinih zemalja o unapređenju plovidbe na R. i propise o plovidbi uopće, a Apelacijski sud donosi konačne odluke u sporovima koji se tiču plovidbe; objavljuje god. izvještaje o plovidbi i službene dokumente. Rajnski registar brodova, sa sjedištem u Rotterdamu, osn. je 1877. Preko područnih ureda vodi evidenciju svih brodova na Rajni; eksperti sudjeluju u izradi plovidbenih propisa te u otklanjanju zajedničkih havarija.