riječni brod

riječni brod, plovni objekt trg. mornarice osposobljen za plovidbu na unutrašnjim plovnim putovima; duljina trupa 15 m i više; najveća širina 3 m i više; istisnina 15 t ili više; r. b. je i tegljač i potiskivač bez obzira na dimenzije. Prema namjeni r. b. može biti teretni, putn., putn.-teretni, trajekt, tegljač i gurač; prema pogonu: samohodni, motorni (dizelski) i parni; za poriv se upotrebljava brod. vijak (može biti u tunelu brod. trupa ili u sapnici), Voith-Schneiderov propeler ili kotač s lopaticama; → potisnica i → teglenica teretni su brodovi bez vlastitog pogona. R. b. je manje izložen uzdužnim naprezanjima od mor. broda pa je lakše konstrukcije, male visine nadvođa i ravnog dna (manji gaz); ima dobra manevarska svojstva (veća površina kormila, odn. 2 ili 3 kormila) i relativno jake strojeve (do 3000 kW); nosivost r. b. ovisi o klasi unutrašnjeg plovnog puta (prevladavaju do 3500 t; na Volgi do 10 000 t i više). Svaki jugosl. r. b. s vlastitim pogonom ima ime ili oznaku na oba boka, a r. b. bez vlastita pogona s obje strane pramca i na krmenom dijelu; na stražnjem dijelu ispisano je ime vlasnika i nadležno pristanište; u plovilâ istisnine više od 50 t na pramcu je ispisan još i broj pod kojim je plovilo upisano u upisnik brodova (npr. Y 325 Bgd). U nesamohodnog teretnjaka (teglenica, potisnica) prve oznake označavaju vrstu (tip) teretnjaka, druge dvije približnu nosivost u dekatonama (vagon), a posljednje dvije redni broj teretnjaka. – U riječni promet prvi su parobrodi uvedeni na rijekama Sjeverne Amerike (1811), a na Dunavu (kod Beča) 1817; prvi parobrod austr. DDSG bio je Franz I (1830). Prvi srp. parobrod (na kotače) bio je Deligrad (kupljen 1862); prije njega plovili su na Dravi, Savi i Dunavu parni brodovi u vlasništvu naših ljudi, ali pod austroug. zastavom; riječni parobrod s vijčanim propelerom pojavio se 1847; na turbinski pogon 1908, a na motor. pogon 1909; na Dunavu se javljaju prvi tegljači s turbo-el. pogonom 1920. U prevoženju rijekom dugo se primjenjivao tegljeni plovidbeni sistem; danas prevladava potisni sistem (na Dunavu ga je prva primijenila SFRJ 1962; potiskivač Kosmaj).