Rijeka

Rijeka, najveća jugosl. trg. luka i grad (159 433 st., 1981) na obali Riječkog zaljeva (Kvarnerski zaljev; SR Hrvatska); sjedište Jadrolinije i Jugolinije; Fakultet za pomorstvo i saobraćaj, Tehnički fakultet; tvornice motora (Torpedo), dizalica, brod. opreme i propelera, konopa i dr.; pom. muzej. U lučko se područje, uz gradsku luku (riječka i sušačka luka te kontejnerski terminal Brajdica), ubrajaju i naftni terminali u Urinju i Omišlju (otok Krk), luka za rasuti teret u Bakru (ugljen, ruda, ro-ro terminal) kao i Bršica u Raškoj dragi (drvo, stoka). Površina lučkog akvatorija 745 ha; duljina operativne obale 5780 m; dubina: 6 ··· 9,6 m u luci unutar gradske jezgre, 9 ··· 18,5 m u Bakarskom zaljevu, 7 ··· 11 m u Bršici, do 17 m u Urinju (pristaju tankeri do 200 000 dwt), do 27 m u Omišlju (pristaju tankeri do 350 000 dwt). Vezovi za tankere, brodove za rasuti teret, kontejnerske, ro-ro, putn. i ribar. brodove te trajekte (veze R.–Porozina na otoku Cresu); skladišta; silos za žitarice, spremnici za tekući teret, hladnjače; dizalice (do 100 t); brodogradilišta (Treći maj, V. Lenac). Izvoze se metali, umjetno gnojivo, naftni derivati, kemikalije, žitarice, drvo, različiti poljopr. i industr. proizvodi; uvozi se nafta, ugljen, željezna ruda, obojeni metali, žitarice, industr. proizvodi. Ukupan lučki promet (1986): 13,2 mil. t tereta i 155 000 putnika. Aerodrom (Krk). – U rim. doba municipij Tarsatica; poslije mijenja gospodare (hrv. država, Devinska gospoda, Frankapani, Habsburgovci i dr.) i u dr. pol. 16. st. stječe autonomiju. U lučko-industr. središte razvija se od 18. st. (1717. sjedište Kraljevske privilegirane istočne kompanije; 1719. slobodna luka; 1760. ima 26 brodova nosivosti 1547 t). Unatoč dvokratnoj inkorporaciji Hrvatskoj (1776. i 1822), R. je u madž. interesu imala zaseban status (corpus separatum) od 1779. i od 1868. nakon ispravka Hrvatsko-ugarske nagodbe. U 19. st. na njezin razvitak utječu izgradnja prometnica sa zaleđem i izgradnja luke; brodarstvo karakteriziraju jedrenjaci (1868. bilo je 153, ukupna nosivost 70 185 brt), a nakon njihove propasti stagnacija i orijentacija na parobrodarstvo (1913. ima 68 parobroda duge plovidbe nosivosti 127 965 brt i 60 parobroda obalne plovidbe nosivosti 8512 brt); u R. je djelovalo više brodarskih društava (npr. Ungaro-Croata, Adria), a 1833-83. izgrađeno je 667 brodova nosivosti 244 111 brt. Nakon I svj. rata R. je najposlije 1924. Rimskim ugovorima s Kraljevinom SHS pripala Italiji. – U aprilskom ratu 1941. Italija je anektirala Sušak. U Sušaku djeluje OK KPH (poslije OK KPH za Hrvatsko primorje i Gorski Kotar) i SKOJ; 3. aprila 1941. formirane su prve udarne grupe, a poč. augusta i prva partiz. četa (Tuhobić). U R. je formirana prva ćelija KPJ, zatim MK KPH za Rijeku i Aktiv KPH za Istru. U organizacijama NOP-a u prve 2 godine rata djelovalo je oko 4000 aktivista; u NOV i POJ prešlo je više grupa pomoraca i brodogradilišnih i lučkih radnika; organizirane su diverzantsko-saboterske akcije u luci i brodogradilištu. Nakon kapitulacije Italije (13. divizija NOVJ oslobodila Sušak; Nijemci okupirali Rijeku); više brodova s posadama prešlo je u sastav → Komande mornarice za Hrvatsko primorje i Istru (poslije II POS). Odlukom ZAVNOH-a (20. 9. 1943) i AVNOJ-a (29-30. 11) R. je priključena matičnoj zemlji. Partiz. pom. veze (otoci-obala) postaju sve intenzivnije. Aktivnosti NOP-a u gradu jačaju; sa simpatizerima NOP-a medu posadama tzv. Mornarice NDH dogovoren je prelazak rat. brodova u Mornaricu NOVJ; plan su Nijemci otkrili na dan isplovljenja (14. 12. 1944); jedan borbeni čamac (3 oficira, 3 podoficira i 10 mornara) uspio je uploviti u Ist (II POS), a 2 oficira, 2 podoficira i 4 mornara (sa TA 48 bivša Τ3) prešli u 43. diviziju (Istarska); to je bio kraj mornarice tzv. NDH. Grad je 3. 5. 1944. oslobodila 4. armija. U ratu R. je više puta bombardirana; potopljeno je 45 trg. i više rat. brodova. Nijemci su u povlačenju gotovo uništili brodogradilište, lučku obalu te minirali akvatorij sušačke i riječke luke. Teretni brod Plavnih prvi je uplovio (21. 10. 1945) u razminiranu sušačku luku. Od 1. 2. 1948. Sušak i Rijeka imaju zajednički Gradski NO Rijeka.