Rotterdam
traži dalje ...Rotterdam (51°55' Ν; 04°30' Ε), najveća svj. luka i grad (571 372 st., 1986) na obali Sjevernog mora (Nizozemska). Luka se prostire duž obala rijeke Nieuwe Maasa (dio s rukava rijeke Rajne) i mnogobrojnih plovnih kanala: Caland (dubok 22,5 m), Hartel, Nieuwe Waterwag (dug 33 km, dubok 12,5 m; vežu luku sa Sjevernim morem) i dr. Golemo lučko područje obuhvaća pedesetak specijaliziranih luka (Binnenhaven, Europoort, Maasvlakte, Rijnpoort, Botlek, Waalhaven, Eemhaven i dr.) s akvatorijem od nekoliko tisuća kvadratnih kilometara, operativnom obalom duljom od 100 km te brojnim vezovima za tankere (do 500 000 dwt), brodove za rasuti teret, kontejnerske, ro-ro, riječne, putn., i dr. brodove; dubina 5,6 ··· 23 m; golema skladišta, spremnici za tekući teret, silosi za žitarice, hladnjače; dizalice (do 400 t); 9 brodogradilišta za brodove do 500 000 dwt. R. je prvenstveno uvozna luka (gotovo 80% prometa) za veliko zapadnoevr. područje (najviše za SR Njemačku, Francusku i Švicarsku). Uvozi se nafta (33% prometa), naftni derivati, željezna ruda (15% prometa), rude obojenih metala, sumpor, fosfati, ugljen (7%), tekući plin, žitarice, trop. voće, drvo i dr.; izvoze se naftni derivati, kem. proizvodi, umjetno gnojivo, strojevi, motor. vozila te najrazličitiji industr. proizvodi (oko 9% prometa kontejnerizirana je industr. roba). Ukupan lučki promet (1985): 251,4 mil. t. Aerodrom. – Važno srednjovj. trg. središte; nakon osnutka Istočnoindijskog i Zapadnoindijskog društva razvio se u jednu od najvećih svj. luka. Teško stradao od njem. bombardiranja (1940).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Rotterdam. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 3.4.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/rotterdam>.