Ruanda

Ruanda, država u ekvatorskoj Africi, između Tanzanije na i, Burundija na j, Zaira na z i sz te Ugande na s; 26 338 km²; 7 276 000 st. (1989): Hutu (90%), Tutsi (9%), Twa (1%); porast st. 3,3% (1980-85). Službeni jezici francuski i kinyarwanda. Gl. grad Kigali (181 600 st., 1983). Novčana jedinica ruandski franak (1 RWF = 100 centimesa). Društveni bruto-proizvod 270 $/st. (1983). R. se sastoji od visokih ravnjaka (do 2000 m) koji na sz prelaze u planinski masiv Virungu (vulkan Kisimbi, 4507 m), a na z strmo se spuštaju u tektonsku udolinu jezera Kivua. Ekvatorsku klimu znatno ublažuje apsolutna visina; sr. god. temp. na visini od 1500 m 20 °C; dnevno kolebanje temp. veće od godišnjeg; oborine: oko 1000 mm na ravnjacima, do 1500 mm na Virungi. Kagera, najveća rijeka, pripada nilskom porječju; Ruandi pripada i dio jezera Kivua. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 88,6% aktivnog st. (1982). Uzgaja se kava, čaj, krumpir, kasava, slatki krumpir, žitarice, grah, soja, arahidi, duhan. Šumarstvo: 6,2 mil. m³ drva (1982). Stočarstvo: najviše koza (oko 0,8 mil.) i goveda (0,7 mil.). Ribarstvo: oko 1200 t slatkovodne ribe. Rudarstvo: ležišta kositrene i volframske rude, kolumbita, tantalita, zlata i metana. Prehr., drvna, tekstilna i kem. industrija; obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: kava (58,6%), čaj (17,2%), kositar (7,9). Vrijednost izvoza (1984): 83 mil. $ (Kenija 13,4%, Belgija/Luksemburg 9,5%, Italija 2,3%, SR Njemačka 1,7%). Vrijednost uvoza (1984): 278 mil. $ (Belgija/Luksemburg 14,8%, Japan 11,4%, Francuska 10,9%, Kenija 9,4%, SR Njemačka 8,9%, Iran 8,4%). Prometna mreža: 7900 km cesta (1982). Međunar. aerodromi: Kigali i Kamembe. Gotovo 60% izvoza ide preko Mombase. – Moderna povijest R. – koja je dotada dijelila sudbinu Burundija – počinje u 50-im god. 20. st., kada se većinsko pleme Bahutu organizira protiv vladajućih Vatutsa. Bahuti su u ustanku 1959. preuzeli vlast i 1961. proglasili republiku; 1962. proglašena je nezavisnost. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.