Rumunjska

Rumunjska, država u ji Evropi s izlazom na Crno more; 237 500 km²; 23 155 000 st. (1989): Rumunji (88,5%), Madžari (7,8%), Nijemci (1,6%), Romi (1%) i dr. (1,1%); porast st. 0,5% (1980-85). Službeni jezik rumunjski. Gl. grad Bukurešt (Bucareşti; 1 989 823 st., 1986). Novčana jedinica leu (1 ROL = 100 bania). Društveni bruto-proizvod 2019 $/st. (1983). Na s Šumoviti Karpati, na si Istočni Karpati, u središnjem dijelu Južni Karpati ili Transilvanske Alpe (Negoiu, 2544 m). Ζ i j od Karpata nalaze se tektonske depresije Panonskog bazena i Vlaške nizine. Niska močvarna obala Crnog mora duga je 236 km. Od nizine u unutrašnjosti odvojena je Dobrudžom (do 392 m), starim masivom. Umjerena kontinentalna klima; srednja god. temp. 8 ··· 12 °C, zimska (januar) – 7,7 ··· – 0,2 °C, ljetna (juli) 18 ··· 21,3 °C; oborine: 300 ··· 700 mm, na z karpatskim pristrancima 800 ··· 1200 mm. Rijeke pripadaju ugl. dunavskom porječju; gl. rijeke: Somes, Mureş, Siret, Prut, Ialomiţa, Jiu, Olt, Argeş. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 28,6% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 44,2%, u uslužnim djelatnostima 27,2% st. Uzgajaju se žitarice, krumpir, šećerna repa, suncokret, uljna repica, lan, konoplja, vinova loza, voće. Šumarstvo (1983): 22,3 mil m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (18,4 mil.), svinja (14,3 mil.) i goveda (6,7 mil.). Ribarstvo (1983): 251 000 t ribe (70% slatkovodne). Rudarstvo: ležišta nafte (11,6 mil. t, 1985), zemnog plina (37 800 mil. m³, 1984), željezne, manganske, bakrene, olovne, cinčane rude, boksita, ugljena, soli. Prehr., tekstilna, kožna, drvna, papirna, strojna, elektrotehn., automobilska, kem. i petrokem., staklarska i keramička industrija; crna i obojena metalurgija; industrija željezničkih vozila; brodogradnja (brodogradilišta: Drobeta–Turnu Severin, Olteniţa, Brăila i Galaţi na Dunavu, Constanţa na Crnom moru). Turizam. Gl. izvozni proizvodi: strojevi i transportna sredstva (30,7%), naftni derivati (26%), kem. proizvodi (10,2%). Vrijednost izvoza (1984): 10 719 mil. $ (SSSR 17%, Irak 8,1%, SR Njemačka 7,9%, Njemačka DR 4,6%). Vrijednost uvoza (1984): 8161 mil. $ (SSSR 18,4%, Iran 8,9%, Njemačka DR 6,1%, SR Njemačka 4,9%, Sirija 4,9%, Poljska 4,2%). Prometna mreža: 11 125 km željezničke pruge, 73 364 km ceste (asfaltirano 63%) i 1659 km unutrašnjih plovnih putova; plovni kanal Cernavodă– –Constanţa (46 km). Međunar. aerodromi: Bukurešt (Otopeni, Bäneasa), Constanţa, Timisoara, Suaceva. Gl. riječne luke na Dunavu: Orşova, Giurgiu, Brăila, Galaţi, Calarasi, Cernavodă, Sulina. Gl. mor. luke: Constanţa i Mangalia. Ukupan lučki promet (1984): 32 mil. t; ukrcaj 10 mil. t, iskrcaj 22 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 426 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 3 233 906 brt ili 9 151 954 m³; struktura: 11 tankera za naftu (383 270 brt), 66 BC-brodova (1 589 649 brt), 207 brodova za opći teret (987 034 brt), 1 putn.-teretni brod (6669 brt), 11 brodova tvornica (88 210 brt), 50 ribar. brodova (131 555 brt), 2 FP-broda (268 t), 4 opskrbna broda (2600 t), 44 tegljača (11 926 brt), 5 jaružala (4345 brt), 3 broda za stoku (13 001 brt), 1 istraživački brod (659 brt) i 21 netrg. brod (14 270 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; ukupno oko 7700 ljudi; flota (1986): 1 raz., 3 fr., 3 kor., 6 r. č., 19 top., 42 torp. č., 3 p.br., 2 m-p., 36 m-1., 3 des. sredstva, 2 š.br.; RRF: 1 mon., 40 p. č.; morn. avijacija: 6 he. Vojnopom. baze: Mangalia, Constanţa, Giurgiu i Tulcea (RRF). – Područje koje je bilo rim. provincija Dacija (2-3. st.), opustošili su različiti invazori za seobe naroda, a u 14. st. tu su nastale kneževine Vlaška i Moldavska. Pod tur. vlasti od 15-16. st. (sjedinjene 1593-1601. pod vojvodom Mihajlom Hrabrim; ustanci u 17. i 18. st.); 1859. ušle su u personalnu uniju i tako zapravo formirale jedinstvenu rum. državu; 1861. R. je stekla međunar. priznanje a 1878. nezavisnost (1881. kraljevina). U I svj. ratu bila je na strani saveznika, a u II svj. ratu uz Osovinu. God. 1945. osnovana je vlada Narodnodemokratske fronte i provedena agrarna reforma; 1946. na izborima je pobijedio Demokratski blok (komunisti, socijalisti i dr.), a 1947. proglašena je NR Rumunjska (od 1965. SR Rumunjska). Čl. je Varšavskog pakta i SEV-a. Nakon pada režima N. Ceauşescua (1989), proglašena je Rumunjska Republika (1990).