satelit, umjetni

satelit, umjetni, umjetno neb. tijelo koje po određenoj orbiti kruži oko Zemlje bez vlastitog pogona; pogonski motori male snage služe samo za povremene popravke orbite. Lansira se sa Zemlje potisnom silom većom od Zemljine gravitacije; u stanju ravnoteže (pri kruženju u stabilnoj orbiti) centrifugalna sila satelita jednaka je sili Zemljine gravitacije. Brzina kruženja dana je formulom x_s = √ g_o · R²/r , gdje je r polumjer orbite, R polumjer Zemlje, g_o gravitacija na površini Zemlje. Povećanjem brzine gibanja satelita njegova kružna orbita prelazi u eliptičnu (Keplerovi zakoni). Geostacionarni u. s. nalaze se u orbiti s kutnom brzinom gibanja jednakom brzini rotacije Zemlje; satelit ostaje relativno nepokretan prema zemaljskoj površini; orbita je u ravnini geogr. ekvatora nad Zemljom oko 36 000 km, a rotacijska os paralelna je s osi Zemlje (100 o/min); sateliti u kojih orbitalna ravnina zaklapa neki kut s ekvatorskom ravninom nisu geostacionarni, ali se izborom orbite može postići da se što dulje zadržavaju iznad određenog geogr. područja. Polarnoorbitalni u. s. prelaze preko zemaljskih polova na visini 800 ··· 900 km; inklinacija orbite je 81° ili 98°; period obilaska traje oko 105 min (u nekih je orbita sinhroniziran s prividnim dnevnim gibanjem Sunca); moć razlučivanja je veća, ali im je vidno polje manje. – Prvi umjetni satelit Sputnik I lansiran je u svemir (4. 10. 1957) u SSSR-u; masa mu je 85,6 kg, a kružio je oko Zemlje 94 dana; u satelitu Sputnik II lansiran je pas Lajka (1957); prvi čovjek lansiran u satelitu bio je J. Gagarin (SSSR, 1961). S. bez posade ugl. se upotrebljavaju za prikupljanje podataka u znanstvene svrhe. Primjena satelita u pomorstvu ima posebno značenje (meteorološki, navigacijski i radio-komunikacijski). Više vrsta u. s. služi vojnoj svrsi.