Saudijska Arabija

Saudijska Arabija, država u jz Aziji (Bliski istok); obuhvaća najveći dio Arapskog poluotoka i izlazi na Crveno i Arapsko more, Omanski i Perzijski (Arapski) zaljev; 2 149 690 km²; 11 670 000 st. (1986), ugl. Arapa; porast st. 3,9% (1981-86). Glavni grad Riyadh (arap. Ar-Riyad; 1 380 000 st., 1986). Službeni jezik arapski. Novčana jedinica rijal (1 SAR = 100 halala). Društveni bruto-proizvod 8860 $/st. (1985). Nerazvedena obala duga je 2510 km. Uglavnom je niska i pješčana, mjestimično koralj ni grebeni (Crveno more). Polupustinjska i pustinjska klima; sr. god. temp. 22 ··· 31 °C; oborine do 80 mm. U poljoprivredi i ribarstvu zaposleno je 8,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 40,7%, a u uslužnim djelatnostima 51% st. Poljoprivreda ne zadovoljava potrebe u hrani; uzgajaju se pšenica, ječam, proso, sorgum, kukuruz, sezam, datulje, grožđe, banane, rajčice i dr. Razvijeno je stočarstvo, najviše ovaca i koza. Ribarstvo (1984): 26 425 t morskih organizama. Proizvodnja nafte (322,4 mil. t, 1986; 220,3 mil. t, 1985; 490,8 mil. t, 1981); ležišta su povezana naftovodima; gl. naftovodi: Abqaiq–Yanbu (Crveno more), Basra (Irak) – Yanbu i Az-Zubayr (Irak) – Yanbu. S. A. treći je svjetski i najveći bliskoistočni proizvođač nafte; utvrđene rezerve (23 175 mil. t, 1987; prva u svijetu) iznose 24% svjetskih. Ležišta nafte su u primorju i podmorju Perzijskog zaljeva te u saudijsko-kuvajtskoj neutralnoj zoni; nafta se izvozi ili prerađuje u bahreinskoj luci Awaliju te u domaćim rafinerijama. Ležišta zemnog plina (proizvodnja: 7150 mil m³, 1984; rezerve: 23 200 mil. m³, 1986); plinovodi vode do luke Yanbua (dug 1270 km) i Jubaila (Al-Jubayl). Postoje ležišta boksita, pirita i gipsa. Prehrambena, petrokem. i cementna industrija; crna metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: nafta (90%; najveći svj. izvoznik), naftni derivati (10%). Vrijednost izvoza (1984): 36 832 mil. $ (Japan 31%, SAD 8%, Singapur 6%, Francuska 5%). Vrijednost uvoza (1984): 33 696 mil. $ (Japan 18%, SAD 18%, Italija 8%, Francuska 8%, SR Njemačka 7%). Prometna mreža: 875 km željezničke pruge i 81 881 km cesta (asfaltirano 36%). Međunar. aerodromi: Juddah, Riyadh, Dhahran i Medina. Najveće su i najmodernije luke: Juddah i Yanbu (gl. luka za generalni teret; razvija se u naftnu luku za supertankere) u Crvenom moru te Dammam, Gizan i Jubail (najveća luka za prihvat supertankera) u Perzijskom zaljevu. Postoji još i čitav niz manjih luka: Haql, Wejh, Uhm Lajj, Rabigh, Farasan, Al-Lith, Qunfudhah, Al-Qadimah i Muwaih na Crvenom moru; Al-Khobar, Qatif, Ugair, Ras al-Ghar i Darin u Perzijskom zaljevu. Luka Ras Mishab (Perzijski zaljev) služi rat. mornarici. Ukupan lučki promet oko 350 mil. t. Trgovačka flota (1986): 380 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 2 987 016 brt ili 8 398 005 m³; struktura: 90 tankera za naftu (1 587 969 brt), 3 za naftu i kemikalije (16 354 brt) i 7 za kemikalije (61 750 brt), 1 LNG-brod odn. LPG-brod (48 920 brt), 1 OB-brod (143 962 brt), 10 BC-brodova (228 886 brt), 75 brodova za opći teret (443 600 brt), 3 putn.-teretna broda (14 559 brt), 5 kontejnerskih brodova (83 661 brt), 1 brod tvornica (354 brt), 10 ribar, brodova (2063 brt), 14 FP-brodova (61 703 brt), 27 opskrbnih brodova (15 777 brt), 89 tegljača (30 725 brt), 7 brodova za stoku (67 663 brt), 2 istraživačka broda (2509 brt) i 35 netrgovačkih brodova (167 561 brt). Ratnom mornaricom zapovijeda načelnik admiraliteta; oko 4200 ljudi; flota (1986): 2 fr. (2 u gradnji), 4 rak. kor., 9rak. č., 3 torp.č., 1 p. br., 45 p.c., 4m-l., 16 lebdjelica, 16 des. plovila; u sklopu obalne straže oko 450 p. č.; morn, avijacija: 24 he.; vojnopom. baze: Juddah, Jubail, Ras Tanura, Al Dammam, Yanby, Ras al-Mishab, Al Wajh, Al Qatif. – Razvila se iz nejdskog emirata (Nejd), kojim su na poč. 20. st. zavladali Vahabiti pod Ibn Saudom; on je proširio vlast na dr. krajeve u Arabiji, a osvojivši Al-Hijaz s Mekom i Medinom, zavladao je cijelom unutrašnjom Arabijom, proglasio se kraljem (1926) cijeloga područja koje je 1932. nazvano S. A. ; nakon sukoba s Jemenom priključeni su joj 1934. Nejran i obalno područje Aeira. God. 1945. pristupila je Arapskoj ligi i 1948. sudjelovala u ratu protiv Izraela (poslije više nije ratovala iako je pomagala arap. zemlje). Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.