Sava

Sava, najdulja jugosl. rijeka, desni pritok Dunava; duga 945,5 km; porječje 95 132 km². Nastaje spajanjem Save Dolinke (50,5 km) i Save Bohinjke (39,3 km) u blizini Radovljice, utječe u Dunav kod Beograda. U planinskom dijelu toka (do 37 km uzvodno od Zagreba) prosječan joj je pad 4‰, a nizvodno 0,04‰. Uzvodno od Sremske Mitrovice vodeni joj je režim nivalno-pluvijalni, a nizvodno pluvijalno-nivalni. Širina korita plovnog dijela Save (Caprag– –Beograd) iznosi prosječno 282 m; S. je najšira kod Šapca (700 m); kod ušća Kupe 170 m, a na ušću u Dunav 290 m. Najveće dubine pri sr. vodostaju: Rugvica lim, Mlaka 18 m, Bosanska Gradiška 17 m, Brčko 14 m, ušće rijeke Bosuta 28 m, Popovača 22 m, Sremska Mitrovica 18 m, Hrtkovci 15 ··· 18 m, na ušću u Dunav 17 m ; za niska vodostaja te se dubine smanjuju za 2 do 3 m, a za visokog povećavaju za 3 do 5 m. Riječno korito nije regulirano (odvodni kanali: Sava–Odra, Lonja–Strug, Kupa–Kupa; akumulacije: Lonjsko polje i Mokro polje). Lijevi pritoci: Tržička Bistrica, Kokra, Kamniška Bistrica, Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Orljava, Bosut. Desni pritoci: Šora, Ljubljanica, Mirna, Krka, Kupa, Una, Vrbas, Bosna, Drina i Kolubara. U Savi živi oko 50 vrsta riba. U gornjem toku pastrva, mladica i Upijan, u donjem klen, podust, mrena, šaran, štuka, som, smuđ; zbog sve jačeg onečišćavanja otpadnim vodama ribarstvo nazaduje. Oko 40% vodotoka je u II kategoriji (moguće kupanje i ribarenje), 50% u III, a 10% u IV i izvan kategorije (izuzetno velika onečišćenost). Redovna je plovidba od Beograda do Siska (587 km), a povremeno i do Rugvice (653 km); na Savi plove brodovi Dunavskog Lloyda (Sisak) i Jugoslovenskoga rečnog brodarstva (Beograd). Pristaništa: Beograd, Sremska Mitrovica, Brčko, Županja, Bosanski Samac, Slavonski Samac, Bosanski Brod i Sisak (na Kupi). God. promet Savom oko 15 mil. t tereta (1985).