Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika

Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kr. SSSR), država u i Evropi te središnjoj i s Aziji s izlazom na Barentsovo, Bijelo, Karsko, Laptevsko, Istočnosibirsko, Čukotsko, Beringovo, Ohotsko, Japansko, Azovsko, Crno i Baltičko more; 22 402 200 km²; 281 700 000 st. (1987). Stanovnici SSSR-a jesu: Rusi (52,4%), Ukrajinci (16,2%), Uzbeci (4,8%), Bjelorusi (3,6%), Kazasi (2,5%), Tatari (2,4%), Azerbajdžanci (2,1%), Armenci (1,6%), Gruzijci (1,1%), Moldavci (1,1%), Tadžici (1,1%) i dr. (11,1%); porast st. 0,9% (1981-86). Gl. grad Moskva (8 815 000 st., 1986). Službeni jezik ruski. Novčana jedinica rublja (1 SUR = 100 kopjejki). Društveni bruto-proizvod 7000 $/st. (1984). SSSR se sastoji od nizinskog dijela na z (Istočnoevropska ili Ruska nizina, Zapadnosibirska i Turanska nizina) i planinskog na i; rastavlja ih rijeka Jenisej. Na z i j rubu Ruske nizine nalaze se Karpati, Krimsko gorje i Kavkaz, a na i rubu Ural. Najveći dio Turanske nizine zauzimaju pustinje. Od Jeniseja prema i nalazi se Srednjosibirsko visočje, a prema j Bajkalsko, Stanovojsko i Sajansko gorje. Na krajnjem i prostire se Verhojansko gorje, Gorje Cerskoga, Kolimsko i Anadirsko gorje; na poluotoku Kamčatki aktivni je vulkan Ključevska Sopka (4750 m; posljednja erupcija 1985). Kontinentalna klima sve je izrazitija od z prema i; god. kolebanje temp, u i Evropi 28 ··· 30 °C, u z Sibiru 35 ··· 40 °C, u i Sibiru 45 ··· 60 °C; najhladnije su zime u i Sibiru (niže od – 70 °C), a najtoplija ljeta u sr. Aziji (više od 40 °C). Oborine: 500 ··· 600 mm u i Evropi, 100 ··· 300 mm u i Sibiru, 100 mm u sr. Aziji, do 80 mm u pustinjama, do 2450 mm na obali Crnog mora. Rijeke pripadaju slivu Sjevernog ledenog mora (54%), Tihog oceana (15%) i Atlantskog oceana (8%), 23% rijeka ne otječe u more. Veće rijeke: Ob s Irtišem (5410 km), Amur s Argunom (4400 km), Lena (4220 km), Jenisej sa Selengom i Angarom (4010 km), Volga (3530 km), Ural (2428 km), Dnjepar (2285 km), Don (1870 km), Pečora (1809 km), Sjeverna Dvina (1302 km). Od mnogobrojnih jezera najveća su: Kaspijsko (371 000 km²), Aralsko (66 500 km²), Bajkalsko (31 500 km²), Balhaško (18 300 km²), Ladoško (17 700 km²). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 19,6% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 38,1%, u uslužnim djelatnostima 42,3% st. Uzgajaju se žitarice, suncokret, šećerna repa, uljarice, vinova loza, voće i povrće, pamuk, lan, duhan, i dr. Šumarstvo (1984): 355,6 mil. m³ drva. Stočarstvo (1987): 122,1 mil. goveda, 148,5 mil. ovaca i koza, 79,4 mil. svinja. Ribarstvo (1984): 10,6 mil. t slatkovodne i morske ribe (bez kitova); glavne ribar, luke: Vladivostok, Ohotsk, Magadan, Murmansk, Pečenga, Arhangeljsk. Ležišta nafte (615 mil. t, 1986; 1. u svijetu), zemnog plina, ugljena (751 mil. t, 1986), željezne, kromne, niklene, manganske, bakrene, molibdenske, volframske, olovne, cinčane rude, boksita, žive, dijamanata, zlata, srebra i dr. Metalurgija (crna i obojena), metalna (strojevi, poljopr. strojevi, motor, vozila, avioni, oružje), kern., rafinerijska i petrokem. industrija, elektron, i elektrotehn., tekstilna, drvna i papirna, cementna, prehr. i dr. industrija; brodogradnja (395 584 brt, 1984; 51 590 brt, 1987). Turizam. Gl. izvozni proizvodi: nafta i naftni derivati (41,5%), ugljen i zemni plin (12,9%), strojevi i motor, vozila (12,5%), ruda (7,2%), kemikalije i umjetno gnojivo (3,5%), drvo i papir (2,8%). Vrijednost izvoza (1985): 86 783 mil. $ (NjDR 10%, ČSSR 9%, Bugarska 8%, Poljska 8%, Madžarska 6%, SR Njemačka 6%, Kuba 5%, Italija 4%, Jugoslavija 4%). Vrijednost uvoza (1985): 82 757 mil. $ (NjDR 11%, ČSSR 9%, Bugarska 9%, Poljska 8%, Madžarska 7%, Kuba 5%, SR Njemačka 5%, SAD 4%, Jugoslavija 4%). Prometna mreža: 144 186 km željezničke pruge, 974 000 km ceste (asfaltirano 81%) i 13 6700 km unutrašnjih plovnih putova (promet 649 mil. t, 1986). Međunar. aerodromi: Moskva (Šeremetjevo), Lenjingrad, Kijev, Minsk, Taškent, Baku, Alma-Ata i dr. Gl. luke: Lenjingrad, Arhangeljsk, Murmansk, Odesa, Mezen, Ventspils, Klajpeda, Iljičevsk, Novorosijsk, Batumi, Rostov, Ždanov, Vladivostok, Nahodka, Vostočni. Ukupan lučki promet (1986): 249 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 6726 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 24 960 888 brt ili 70 389 704 m³; struktura: 412 tankera za naftu (4 086 850 brt), 2 za kemikalije (8827 brt) i 7 za različite tekućine (14 535 brt); 11 LNG odn. LPG-brodova (186 625 brt), 13 OB-brodova (751 515 brt), 168 BC-brodova (2 681 809 brt); 1574 broda za opći teret (7 602 520 brt), 12 putn.-teretnih brodova (61 423 brt), 54 kontejnerska broda (706 342 brt); 526 brodova tvornica (3 165 237 brt), 2815 ribar, brodova (3 682 143 brt), 250 FP-brodova (687 599 brt); 59 opskrbnih brodova (36 012 brt), 455 tegljača (307 799 brt), 43 jaružala (93 102 brt), 37 ledolomaca (242 137 brt), 178 istraživačkih brodova (346 927 brt) i 110 netrg. brodova (299 486 brt). Ratnom mornaricom upravlja komandant; oko 500 000 ljudi; flota (1986): 78 strateških podm. (63 nukl.), 68 napadnih podm. (krstareće rakete; 51 nukl.), 218 patrolnih podm. (73 nukl.), 12 pomoćnih podm., 4 n.av., 2 n.he., 2 nukl. rak. krs., 38 krs., 71 raz., 198 fr., 44 kor., 43 p.br., 112 rak.č., 10 t.č., 222 top., 30 p.c., 112 riječnih p.c., 3 m-p., 328 m-1., 90 des. brodova, 78 lebdjelica, 2 bolnička broda, 9 š. br. i oko 700 dr. brodova; morn, avijacija: 1600 av. i he. (70 000 ljudi); morn, pješadija: oko 18 000 ljudi. Gl. vojnopom. baze: Severomorsk, Motovski zaljev, Poljarni, Severodvinsk, Arhangeljsk (Sjeverna flota), Kalinjingrad, Lenjingrad, Tallin, Liepaja, Baltijsk, Riga (Baltička flota), Sevastopolj, Tuapse, Poti, Balaklava, Odesa (Crnomorska flota), Vladivostok, Sovjetski Gavanj, Magadan, Petropavlovsk (Tihooceanska flota). Organizirana je i Kaspijska flotila te eskadre u Indijskom oceanu i Sredozemnom moru. – Na području današnjeg SSSR-a razvile su se Novgorodska i Kijevska Kneževina, čijim je spajanjem potkraj 9. st. nastala Kijevska Rusija; ona je potkraj 10. st. obuhvatila sva istočnoslavenska plemena, a raspala se u 12. st. i od 13. st. potpala pod Mongole. Od 14. do 17. st. Moskva ujedinjuje rus. kneževine, a 1654. s Rusijom se sjedinjuje i Ukrajina i od Dnjepra. Od Petra I Velikog (1682-1725) počinje moderno doba rus. povijesti i širenje rus. područja (potkraj 18. st. stečena Bjelorusija, Litva i velik dio polj. Ukrajine). Nakon pobjede nad Napoleonom i nakon Bečkog kongresa carska Rusija odigrala je reakcionarnu ulogu u međunar. politici. Unutrašnje suprotnosti i rast radničkog pokreta doveli su do osnutka Ruske socijaldemokratske radničke partije (1898; Lenjin), a nakon poraza u ratu protiv Japana (1904-05; bitka kod Tsushime) do prve revolucije (1905-07) koja je potresla polit, sistem; carizam je srušen u I svj. ratu (Februarska revolucija 1917), a nakon pobjede Oktobarske revolucije (1917), prve pobjedonosne socijalističke revolucije pod Lenjinovim vodstvom, i nakon grad. rata osnovan je SSSR (1922). Izgrađujući novi društveni sistem (industrijalizacija, kolektivizacija poljoprivrede, prosvjetna revolucija; negativne posljedice kulta Staljinove ličnosti) SSSR je u II svj. ratu dao odlučan udio u savezn. pobjedi i razvio se u svj. velesilu. U poratnom periodu blokovske podjele SSSR je nosilac politike zemalja članica Varšavskog ugovora i SEV-a. God. 1985. započele su radikalne socijalno-ekonomske i političke reforme (perestrojka, glasnost), koje su pridonijele demokratizaciji i u istočnoevropskim zemljama. – Pomorska prošlost područja današnjeg SSSR-a prolazila je kroz različite faze; do 11. st. postojala je snažna mornarica koja je napadala i Carigrad; nakon rasula države nazadovala je mornarica, koja se obnavlja s obnovom države; od 16. st. uspostavljaju se prve pom. veze s Evropom, nastoji se steći izlaz na more, a u 17. st. pokušava se izgraditi mornarica. Tek za Petra I Velikog udareni su temelji rus. mornarici i pom. sili; podignuto je 25 brodogradilišta, boljare se slalo na pom. izobrazbu u inozemstvo (Perast, Boka kotorska), a Rusija je zagospodarila Baltikom. Nakon stagnacije pom. je politika oživjela za Katarine II (1762-96); uz brojne ekspedicije rus. je brodovlje sudjelovalo u više ratova; Rusija se učvrstila na Crnom moru i postala pom. sila; poslije rusko-tur. rata (1768-74) jača njezin utjecaj i na Sredozemlju. Za napoleonskih ratova rus. je flota (adm. D. N. Senjavin) operirala i u Jadranskom moru (zauzela Boku kotorsku i neke dalmatinske otoke). U dr. pol. 19. st. mornarica je modernizirana po uzoru na britansku, pa je do rus.-jap. rata ona treća pom. sila u svijetu; stradala u ratovima u 20. st.; obnovljena je i veoma izgrađena u novoj sovj. državi.