Senegal

Senegal, država u z Africi s izlazom na Atlantski ocean; 196 192 km²; 6 699 000 st. (1986): Uolofi (Volofi; 35%), Sereri (16%), Fulani (Peul; 14%), Diole (Jole; 9%), Tukuleri (Tukulori; 9%), Mandinzi (7%) i dr. (10%); porast st. 2,7% (1981-86). Gl. grad Dakar (671 000 st., 1984). Službeni jezik francuski, govore se i različiti sudanski jezici (volof, serer, diol, bambor, sarakole, peulski, tukulorski i dr.). Novčana jedinica CFA-franak (1 XAF = 100 centimesa). Društveni bruto-proizvod 370 $/st. (1985). S. se sastoji od prostrane obalne nizine na z, valovitog ravnjaka na i i niskog pobrđa na ji. Nerazvedena pješčana obala duga je 531 km i izložena hladnoj Kanarskoj struji. Najistaknutija je obalna točka rt Vert (Verde), najzapadniji rt afr. kopna (14°45' N; 17°35' W). Veće plovne rijeke: Sénégal, Casamance, Saloum i Gambie (Gambia). Klima tropska; sr. god. temp. 24 °C na s, 26 °C na j i do 28 °C u unutrašnjosti; sr. ljetna (juli) 26,2 ··· 27,3 °C, zimska (januar) 21,1 ··· 24,8 °C. Oborine: oko 600 mm na s, do 1600 mm na j; kišni period od juna do oktobra. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 9,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 35,2%, a u uslužnim djelatnostima 55,7% st. Uzgajaju se arahidi, pamuk, proso, riža, kukuruz, manioka, slatki krumpir, agrumi, banana, uljna palma, šećerna trska, mango i dr. Šumarstvo (1984): 4 mil. m³. Stočarstvo (1984): najviše goveda (2,2 mil.), ovaca (2,1 mil.) i koza (l mil.). Ribarstvo (1984): 222 552 t morskih organizama (najviše tune). Iskorišćuju se ležišta fosfata, dobiva se mor. sol; dokazana su ležišta uranske i željezne rude, nafte i zemnog plina te treseta i lignita. Prehrambena (uljare, tvornice alkoholnih i bezalkoholnih pića), tekstilna, cementna i kern, industrija (umjetno gnojivo, boje, sapun); rafinerije nafte. Gl. izvozni proizvodi: mor. organizmi (21%), naftni derivati (18%), arahidi i ulje (18%), fosfati (11%). Vrijednost izvoza (1984): 535 mil. $ (Francuska 31%, V.Britanija 6%, Obala Bjelokosti 5%). Vrijednost uvoza (1984): 1000 mil. $ (Francuska 26%, Nigerija 11%, Alžir 8%, Tajland 6%, SAD 5%). Turizam (prihod: 56mil. $, 1984). Prometna mreža: 1033 km željezničke pruge, 13968 km ceste (asfaltirano 26%) i 1505 km unutrašnjih plovnih putova. Aerodromi: Dakar (Yoff), Saint-Louis, Ziguinchor, Tambacounda. Gl. luke: Dakar (iza Abidjana druga afr. luka) i Saint Louis. God. lučki promet oko 5,3 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 148 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 50 429 brt ili 142 210 m³; struktura: 2 tankera za naftu (1422 brt), 8 brodova za opći teret (15 640 brt), 130 ribar, brodova (30 411 brt), 2 FP-broda (1797 brt), 4 tegljača (812 brt), 1 istraživački brod (178 brt) i 1 netrg. brod (169 brt). Ratna mornarica udružena je s gambijskim vojnopom. snagama; oko 450 ljudi; flota (1986): 4 p. br., 22 p. č., 5 des. plovila; vojnopom. baze u Dakaru (Senegal) i Banjulu (Gambija). – Nakon 9. st. na području današnjeg Senegala nastaju domaće države; od 15. st. prodiru Evropljani; u 19. st. u Senegalu se učvršćuju Francuzi; 1946. franc. prekomorski teritorij; 1958. republika u okviru Francuske zajednice; 1959. dio Federacije Malija i 1960. nezavisna republika. Čl. je Pokreta nesvrstanih zemalja.