Singapur

Singapur, država, otok i grad uz krajnji j dio Malajskog poluotoka (ji Azija); 617,9 km²; 2 443 300 st. (1981): Kinezi (76,8%), Malajci (14,6%), Indijci (6,4%) i dr. (2,2%). Čitava je država urbanizirano gradsko područje, Singapore ili Singapore City u širem smislu. Službeni jezici: kineski (mandarinski), malajski, tamilski i engleski. Novčana jedinica singapurski dolar (1 SGD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 4100 $/st. (1980). S. se sastoji od velikog otoka Singaporea (572,2 km²) i pedesetak otočića (veći: Ubin, Tekong Kechil, Tekong Besar, Sentosa, Merlimau, Ayer Chawan, Ayer Merbau, Bukum, Semakau, Senang) ukupne površine 45,7 km². Razvedena obala duga je 193 km. Otok S. je preko plitkog mor. prolaza (Johore) nasipom spojen s Malajskim poluotokom. Gotovo ²/₃ otoka niže su od 15 m (Bukit Timah, 177 m). S. leži 124 km s od ekvatora; ekvatorska klima; sr. godišnja temp, oko 26 °C; god. kolebanje temp. 2 ··· 3 °C. Oborine: 2440 mm; kišni maksimum u decembru i januaru. Rijeke koje utječu u Malajski prolaz (Kranji, Seletar, Punggol, Serangoon) imaju široka estuarijska ušća koja prodiru duboko u otočko kopno te su pogodna za plovidbu. Poljoprivreda nerazvijena. Ribarstvo (1981): 16 112 t mor. organizama. Razvijene su industrija i uslužne djelatnosti (62,7% st., 1981); više od 1000 tvornica, rafinerije nafte (kapacitet 46 mil. t/god.), tvornice lijekova, deterdženata, pneumatika, željezare i čeličane, tvornice tekstila, obuće, pokućstva, strojeva, elektronike, optičkih instrumenata; brodogradnja. Gl. privredna aktivnost odvija se u singapurskoj luci, slobodnoj carinskoj zoni. Od kolonijalnih vremena ovdje se prodaju sirovine (kaučuk, drvo, mirodije i dr.) zemalja ji Azije. S. je i svj. značajno bankarsko središte (više od 100 banaka). Turizam je veoma razvijen (oko 3 mil. turista godišnje); S. se nalazi na itineraru gotovo svih turist, plovidbenih ruta koje iz Evrope i Sjeverne Amerike vode prema Aziji. Singapurska je luka (na ji obali otoka) jedna od najvećih i najmodernijih u svijetu; pripadaju joj otočke luke (Jurong, Pasir Pandjang) te naftni terminali na Bukumu (Bukam), Merlimauu i Ayer Chawanu. U izvozu su na prvom mjestu naftni derivati, a u uvozu nafta i rude. Ukupan lučki promet (1984): 104 mil. t; ukrcaj 40 mil. t, iskrcaj 64 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 716 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 6 267 627 brt ili 1 767 7471m³; struktura: 121 tanker za naftu (1 604 411 brt) 4 za naftu i kemikalije (48 553 brt), 9 za kemikalije (66 278 brt) i 1 za različite tekućine (695 brt); 3 LNG odn. LPG-broda (81 121 brt), 7 OB-brodova (271 995 brt), 77 BC-brodova (2 205 789 brt), 181 brod za opći teret (1 094 502 brt); 1 putn.-teretni brod (2319 brt), 44 kontejnerska broda (624 682 brt), 12 brodova za cestovna vozila (164 836 brt); 15 ribar, brodova (3824 brt), l0 FP-brodova (1718 brt), 59 opskrbnih brodova (29 253 brt), 148 tegljača (47 614 brt), 1 brod za stoku (2945 brt), 2 istraživačka broda (298 brt) i 21 netrg. brod (16 794 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 3500 ljudi; flota (1986): 6 rak. č., 6 top., 12 p.c., 2 m-1., 2 š. br., 14 des. plovila, te 40 p. č. u sklopu policijskih snaga; vojnopom. baza: Pulah Brani. – Brit. faktorija (→ Singapore), a od 1867. kolonija; jap. okupacija (1942-45). Autonomiju je stekao 1959; član Malezijske Federacije od 1963, a nezavisna republika od 1965. Član je Pokreta nesvrstanih zemalja.