Sirija

Sirija, država u jz Aziji s izlazom na Sredozemno more; 185 180 km²; 10 267 000 st. (1985). Stanovnici su Arapi (88,8% st.), Kurdi (6,3%) i ostali (4,9%); porast st. 3,3% (1980-85). Službeni jezik arapski. Gl. grad Damask (arap. Dimashq, ash-Sham; 1 178 000 st., 1984). Novčana jedinica sirijska funta (1 SYP = 100 pijastera). Društveni bruto-proizvod 1680 $/st. (1983). S. zaprema 600 ··· 800 m visok ravnjak koji se prema si postupno spušta u dolinu rijeke Eufrata (arap. Al-Furat). S ravnjaka se izdižu gorja Abu Rujmein (1891 m) u sr. dijelu, Druz (1801 m) na j i Antilibanon (ash-Sharqi; 2814 m) na zapadu. Obala je duga 193 km. Usko sredozemno primorje odijeljeno je od unutrašnjosti gorjem Ansarijom (An-Nusagriyah, 1562 m). Suptropska klima na s, sredozemna u primorju, polupustinjska i pustinjska u unutrašnjosti; sr. julska temp. 29 °Ć u primorju, 33 ··· 37 °C u unutrašnjosti (mjestimično i 40 °C); sr. januarska 10 °C na obali, 1 ··· 4 °C u unutrašnjosti; oborine: 400 ··· 700 m u primorju, do 1300 mm u planinskom području, oko 100 mm u unutrašnjosti. U primorju puše W (danju i ljeti) i E (noću i zimi) vjetar; u unutrašnjosti čest je pješčani vjetar khamsin. Veće rijeke: Eufrat i Asi (Orontes); u unutrašnjosti mnogobrojni vadi. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 28,7% aktivnog st., u inudstriji, rudarstvu i građevinarstvu 28,5% aktivnog st., a u uslužnim djelatnostima 42,8% st. Uzgajaju se žitarice, povrće, maslina, vinova loza, agrumi, evr. voće, arahidi, šećerna repa, duhan. Šumarstvo (1983): 44 000 m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (14 mil.). Ribarstvo (1983): 3777 t mor. organizama. Rudarstvo (1985): ležišta nafte (9 mil. t), zemnog plina (15 mil. m³), fosfata, prirodnog asfalta; dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, kožna, duhanska industrija; proizvodnja traktora i elektromotora; rafinerije nafte. Gl. izvozni proizvodi: nafta i naftni derivati (63%), tekstil, koža, odjeća i obuća (16%), hrana (5%). Vrijednost izvoza (1984): 1853 mil. $ (Rumunjska 28%, Italija 20%, Francuska 12%, SSSR 11%, Iran 2%). Vrijednost uvoza (1984): 4116 mil. $ (Iran 23%, Libija 8%, SR Njemačka 6%, Francuska 5%, Italija 5%, Japan 5%). Prometna mreža: 2013 km željezničke pruge, 22 632 km cesta (asfaltirano 93%) i 672 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Damask, Alep, Al-Qamishli, Latakija (Al-Ladhiqiyah). Gl. luke: Latakija, Baniyas, Erwad, Tartus, Jablah. Ukupan lučki promet (1984): 5,2 mil. t; ukrcaj 1,8 mil. t; iskrcaj 3,4 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 57 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 63 142 brt ili 178 060 m³; struktura: 49 brodova za opći teret (58 569 brt), 6 tegljača (1079 brt), 1 brod za stoku (467 brt) i 1 netrg. brod (3027 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 2500 ljudi; flota (1986): 3 podm., 2 fr., 12 rak. č., 8 t.č., 6 p.c., 9 m-1., 3 des. plovila; morn, avijacija: 17 he.; vojnopom. baze: Latakia, Baniyas, Tartus, Al-Mina-al-Bayda. – U antici i srednjem vijeku pod vlasti susjednih jakih država, područje Sirije je 1516-1918. dio Turske; od 1920. franc. mandatno područje; samostalnost stekla 1941, a nezavisnost 1944; 1958-61. članica UAR; u arap.-izraelskom ratu 1967. izgubila Golansku visoravan.