Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države (kr. SAD), država u Sjevernoj Americi s izlazom na Atlantski ocean, Karipsko more i Tihi ocean; 9 529 063 km²; 238 740 000 st. (1985). Stanovnici su bijelci (85,1%), crnci (12,1%) i dr. (2,8%); porast st. 1,8% (1980-85). Službeni jezik engleski. Gl. grad Washington D.C. (622 823 st., 1984), najveći New York (7 193 984 st., 1985). Novčana jedinica dolar (1 USD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 16 270 $/st. (1985). SAD se sastoje od pretežno nizinskog dijela na i i planinskog na z; granica između ovih regija pruža se duž meridijana 100° W. Nizinski dio zemlje sastoji se od prostranog atlantskog primorja i Središnje nizine (pruža se od Velikih jezera na s do Meksičkog zaljeva na j). Između njih je gorje Appalachian (do 2045 m). Planinski dio na z obuhvaća Stjenjak (Rocky Mountains), Pacifičke Kordiljere (Mount McKinley, 6193 m) te zavale i ravnjake među njima. Obala je duga 19 924 km; razvedeniji je s sektor atlantske obale (veći zaljevi Delaware i Chesapeake). Kontinentalna klima na s dijelu atlantskog primorja, Središnjoj nizini i u zavalama na z, planinska u planinama na zapadu, oceanska u primorju Tihog oceana te suptropska u primorju Meksičkog zaljeva; sr. zimska (januar) temp, od – 10 °C na s do 20 °C na j (Florida), a ljetna (juli) od 12 °C do 30 °C (Središnja nizina). Količina oborina smanjuje se s udaljenošću od Atlantskog oceana i Meksičkog zaljeva; z planinski pristranci u tihooceanskom primorju primaju godišnje 2000 ··· 3000 mm oborina, primorje Atlantskog oceana i Meksičkog zaljeva 1000 ··· 1500 mm, Stjenjak 500 ··· 1000 mm, unutrašnji planinski ravnjaci i zavale 100 ··· ··· 400 mm. Zbog otvorenosti reljefa u smjeru s–j, hladan N vjetar norther i još hladniji blizzard prodiru zimi duboko na jug, a topao i suh S vjetar ljeti na sjever; sa Stjenjaka se u Središnju nizinu spušta topao i suh vjetar chinook (sličan je alpskom fenu). Gusta riječna mreža pripada slivu Atlantskog oceana (rijeke Connecticut, Hudson, Delaware, Potomac, Savannah, Saint Lawrence), Meksičkog zaljeva (Mississippi s Missourijem, dug 6020 km; Alabama, Tombigbee, Brazos, Colorado, Rio Grande) i Tihog oceana (Columbia, Colorado, Yucon). Velika jezera (Superior, Michigan, Huron, Erie, Ontario; SAD pripada 156 192 km²) veže s Atlantskim oceanom rijeka Saint Lawrence (St. Lawrence Seaway). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 3,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 23,2%, u uslužnim djelatnostima 73,7% aktivnog st. Uzgajaju se žitarice, uljarice, agrumi, evr. voće, povrće, duhan, pamuk i dr. (SAD su najveći svj. proizvođač i izvoznik hrane). Šumarstvo (1983): 246 mil. m³ drva. Stočarstvo (1983): najviše goveda (114 mil.), a zatim svinja (57 mil.) i ovaca (11 mil.). Ribarstvo (1983): 4142 500 t ugl. mor. organizama (na 4. mjestu u svijetu; ulov ne zadovoljava domaće potrebe te se riba uvozi); gl. ribarske luke: Cameron, Dulac-Chauvin, Empire-Vernice, Brownsville-Port Isabel, Aransas Pass-Rockport, Gloucester, New Bedford, Beaufort, Dutch Harbor, Kodiak, San Diego, San Pedro, Seattle. Rudarstvo; ležišta nafte (480 mil. t, 1986), zemnog plina, ugljena, željezne, uranske, molibdenske, olovne, cinčane, volframske, rude te fosfata, zlata, srebra (ležišta mnogih ruda leže neiskorišćena zbog ekoloških razloga ili kao zaliha za budućnost). SAD su najrazvijenija industr. zemlja na svijetu. Vodeće industr. grane: elektronička, avionska, automobilska, optička, kemijska, rafinerijska i metalna; crna i obojena metalurgija; brodogradnja (179 735 brt, 1985); brodogradilišta: Sparrows Point, Quincy, Kearney, Camden, Newport News, Pascagoula, Tampa, Beaumont, San Diego, Los Angeles, San Francisco, Manitowoc, Detroit, Lorain, Buffalo (izgradnja ratnih značajnija je od izgradnje trg. brodova). Turizam (21,7 mil. turista; prihod: 11 187 mil. $, 1983). Gl. izvozni proizvodi: strojevi (20,3%), hrana (11,4%), kemikalije (11,2%), kompjutori i elektronička oprema (5,7%). Vrijednost izvoza (1985): 213 144 mil. $ (Kanada 21%, Japan 11%, V. Britanija 6%, Meksiko 6%, SR Njemačka 4%, Nizozemska 4%, Francuska 3%, Saudijska Arabija 2%, Australija 2%, Taiwan 2%, Italija 2%). Vrijednost uvoza (1985): 361 627 mil. $ (Kanada 20%, Japan 18%, Meksiko 5%, SR Njemačka 5%, Taiwan 5%, V. Britanija 4%, Republika Koreja 3%, Hong Kong 3%). Prometna mreža: 296 489 km željezničke pruge, 6 263 043 km ceste (asfaltirano 88%) i 41 403 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Chicago (O’Hara), Atlanta, Los Angeles, New York (La Guardia, J. F. Kennedy), Long Beach, Seattle, San Francisko, St. Louis. Gl. luke: New Orleans, New York, Houston, Valdez, Baton Rouge, Norfolk, Long Beach, Baltimore, Corpus Christi, Tampa, Duluth-Superior, Beaumont, Texas City, Philadelphia, Mobile, Los Angeles, Pittsburgh, Portland, Chicago, Marcus Hook, St. Louis, Lake Charles, Pascagoula, Port Arthur; ukupan god. lučki promet oko 750 mil. t. Trgovačka flota (1986): 6496 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 19 900 843 brt ili 56 1203 77 m³; struktura: 259 tankera za naftu (7 001 599 brt), 17 za naftu i kemikalije (294 816 brt), 11 za kemikalije (135 619 brt) i 1 za različite tekućine (1488 brt), 14 LNG odn. LPG-brodova (1 158 242 brt), 4 OB-broda (236 517 brt), 118 BC-brodova (1 783 799 brt), 426 brodova za opći teret (3 974 731 brt), 6 putn.-teretnih brodova (56 498 brt), 125 kontejnerskih brodova (3 234 503 brt), 13 brodova tvornica (24 507 brt), 3135 ribar, brodova (618 171 brt), 70 FP-brodova (390 132 brt), 632 opskrbna broda (197 932 brt), 1405 tegljača (333 211 brt), 29 jaružala (113 492 brt), 2 ledolomca (21 800 brt), 141 istraživački brod (151 183 brt) i 88 netrg. brodova (172 603 brt). Ratnom mornaricom upravlja sekretar za RM; oko 770 000 ljudi; flota (1986): 38 nukl. strateg, podm., 101 napadna podm. (97 nukl.), 13 n.av. (4 nukl.), 3 b.br., 31 rak.krs. (9 nukl.), 68 raz., 100 fr., 7 hidrokrilnjaka, 24 p.c., 39 riječnih p. č., 62 des. br., više des. sredstava, 3 m-1. i više od 200 dr. brodova; mom. avijacija: oko 7000 av. i he.; morn, pješadija: oko 200 000 ljudi. Vojnopom. snage organizirane su u 4 flote: Druga (Atlantska), Treća (Istočnotihooceanska), Šesta (Sredozemna) i Sedma (Zapadnotihooceanska) flota (s flotnim sastavom u Indijskom oceanu). Vojnopom. baze: Adok, Pearl Harbor, San Francisco, San Diego, Long Beach, Mayport, Charleston, Norfolk, Philadelphia, New York, New London, Newport, Boston; izvan SAD: Yokosuka (Japan), Subie Bay (Filipini), Apra Harbor (Guam), Midway, Roosevelt Roads (Portoriko), Guantanamo (Kuba), Argentia (Kanada), Keflavik (Island), Rota (Španjolska), Napulj (Italija). – Područje nastavano indijanskim plemenima, kolonizirali su od 16. st. Evropljani (Španjolci, Francuzi, Britanci, Nizozemci, Švedi). Britanci su do prve pol. 18. st. osnovali 13 kolonija, potisnuli Francuze s područja i od Mississippija i Španjolce s Floride (1763). U borbi za ekon. napredak kolonije su u dr. pol. 18. st. izvojevale nezavisnost u borbi protiv V. Britanije (1775-83). SAD su svoj teritorij proširile kupnjom Louisiane (1803) od Francuske, aneksijom Texasa (1845), New Mexica i Californije (u ratu s Meksikom 1845-48), kupnjom Aljaske (1867) od Rusije, kolonizacijom zapada i aneksijom Havaja, Puerta Rica, Filipina i Guama nakon rata sa Španjolskom (1898). Nakon grad. rata, u kojem je industr. Sjever pobijedio robovlasnički Jug (1861-65), SAD se naglo razvijaju u prvu industr. zemlju svijeta, koja je odigrala odlučnu ulogu u I i II svj. ratu i postala jedna od najmoćnijih modernih ekon. i vojnih velesila. – Pomorstvo SAD rano se razvija (1770. Boston ima 600 brodova; 1775. u Americi je izgrađeno 2300 brit. brodova) i već potkraj 18. st. medu najjačim je pom. zemljama. Rat. mornarica sudjelovala je u ratu za nezavisnost, a kasnije u svim ratovima u SAD (osobito u II svj. ratu na Pacifiku) i njihovim vojnopom. intervencijama.