Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika, kontinent na z hemisferi, treći po veličini; 24 401 135 km² sa Srednjom Amerikom (768 031 km²) i Grenlandom (2 175 600 km²); 395 663 000 st. (8,2% svj. stanovništva) ili 16,2 st./km² (1985); s dio (Kanada, SAD) naziva se Angloamerikom, a j S. A. i Južna Amerika Latinskom Amerikom. Stanovnici su bijelci (potomci evr. doseljenika), crnci, mestici, Indijanci i doseljenici sa svih kontinenata. Najveći su gradovi New York (šire područje 17,9 mil. st., 1985) i Mexico (17,3 mil. st., 1985). Proteže se (7500 km) od rta Murchisona (72°00' N) na poluotoku Boothiji (s rt na Grenlandu Morris Jesup, 83°20' N) do j meks. granica, odn. sa Srednjom Amerikom do rta Mariata (05°45' N) na poluotoku Azueru u Panami. U smjeru E–W proteže se 6250 km; najzapadnija je točka rt Prince of Wales (168°05' W) na Aljaski, a najistočnija rt Saint Lewis (55°40' W) na Labradoru. Sastoji se od četiri prirodne cjeline: Laurentijskog ili Kanadskog štita na s, staroga Appalachianskoga gorja na i, mladih Kordiljera (Mt. McKinley, 6193 m) na z i nizine među njima. Kordiljeri se protežu i duž s dijela Srednje Amerike. U Hondurasu i Gvatemali savijaju se prema i, tonu pod more, pa se ponovo javljaju iznad mor. površine u Velikim i Malim Antilima. Razvedena obala, duga 182 600 km (Kanada 90 908 km, Grenland 44 087 km, SAD 19 924 km, Meksiko 9330 km, Kuba 3735 km, Bahamsko otočje 3642 km, Panama 2490 km, Kostarika 1290 km, Jamajka 1022 km i dr.); osobito su razvedene obale Američko-arktičkog arhipelaga i Karipskog mora; veliki zaljevi: Meksički, Hudsonov, Baffinov, St. Lawrencea, Calif orni j ski. Tihooceanske obale kontinenta oplakuju Aljaska, Californijska, Sjevernopacifička i Sjeverna ekvatorska struja, a atlantske Istočnogrenlandska, Labradorska, Golfska, Floridska i Antilska struja. Veći dio kontinenta leži u području umjerene klime, najsjeverniji dijelovi u području subpolarne, polarne i arktičke klime, a j dijelovi u području suptrop. i tropske; u trop. području česti su trop. cikloni, a oko Velikih jezera i u sr. dijelu kontinenta tornadi. Rijeke pripadaju porječju Sjevernoga ledenog mora (31,7%), Amer. sredozemnog mora (27,8%), Tihog oceana (22,5%) i Atlantskog oceana (12,9%), a bez otjecaja u more je 5,1% rijeka. Najdulje rijeke: Mississippi–Missouri–Red Rock (5790 km), Mackenzie, St. Lawrence, Rio Grande i Yukon. Od mnogobrojnih jezera ističu se Velika jezera (246 000 km²; Superior, Huron, Erie, Michigan, Ontario) koja sa rijekom St. Lawrenceom tvore najdulji svj. unutrašnji plovidbeni put pristupačan i mor. brodovima. S.A., osobito njezin s dio, privredno je najrazvijeniji kontinent. Razvijena je poljoprivreda (pšenica, kukuruz, soja, pamuk, lan, duhan i dr.), stočarstvo i ribarstvo. Golema ležišta nafte (SAD, Meksiko), ugljena (Kanada, SAD), uranske, bakrene, željezne, olovne, volframske, kromne, molibdenske i dr. ruda te boksita. Osobito su razvijene elektron., metalna, avionska, automobilska, kem., petrokem., farmaceutska, prehr. i tekstilna industrija; brodogradnja. Razvijena je cestovna (SAD 6,2 mil. km cesta) i željeznička (SAD 297 000 km, Kanada 120 000 km) mreža, te mreža unutrašnjih plovnih putova (50 000 km; SAD 41 500 km). Najveću trg. mornaricu ima Panama, SAD, Kanada i Meksiko. Najveći promet imaju luke SAD (oko 450 mil. t), Kanade (175 mil. t) i Meksika (88 mil. t). Gl. luke: New York, New Orleans, Houston, Baton Rouge, Vancouver, Tampa, Norfolk, Corpus Christi, Baltimore. – Otkrivanje S. A. započelo je u 10. st. E. Rode dolazi na Grenland (982); B. Herjulfson ugledao amer. kopno (985. ili 986); L. Ericsson iskrcava se na obalu Newfoundlanda (1000); Kolumbo na drugom putovanju otkriva Male Antile, Puerto Rico i Jamajku (1492-96), a na četvrtom putovanju obale Hondurasa i Dariénske prevlake (1502-04); V. N. Balboa prelazi preko Dariénske (Panamske) prevlake i dolazi do Tihog oceana (1513); D. Pineda otkriva ušće rijeke Mississippija (1519); G. Verrazano otkriva sjevernoamer. obalu do otoka Cape Bretona (1524); J. Cartier otkriva rijeku St. Lawrence (1535-36); H. Hudson otkriva zaljev koji je po njemu dobio ime (1616); V. Bering i I. Čirikov otkrivaju sz obalu kontinenta (Aljaska) i više Aleutskih otoka (1741); A. Mackenzie otkriva rijeku nazvano po njemu (1789-93); G. Vancouver istražuje tihooceansku obalu (1792-93); M. Lewis i W. Clark istražuju sjevernoamer. kopno (1804-06).