Skadarsko jezero
traži dalje ...Skadarsko jezero, alb. Liqeni i Shkodrës, jezero u graničnom području Jugoslavije (Crna Gora) i Albanije; prosječna površina 391 km² (243,1 km² u SFRJ i 147,9 km2 u Albaniji). Elipsastog je oblika (izduženo sz–ji), dugo 44 km, široko do 14 km. Razina mu je 6 ··· 10 m nad mor. razinom (kriptodepresija). Prosječna dubina 3 m (7 m za visoka vodostaja); najveća dubina 44 m (Raduško oko). Ima oko 50 otoka: Vranjina (1,72 km²), Gorica, Bisak, Dužica, Vranića, Gradac, Moračnik, Kamenik, Grmožur. Pritoci u Jugoslaviji: Morača, Plavnica, Zetica, Gostiljska rijeka, Crnojevića rijeka i Vrištica; u Albaniji: Proni, Tatu, Riolu, Vraku, Banuši i Kiri. Odvirak je jezera rijeka Bojana (44 km), koja utječe u Jadransko more. U jezeru žive 34 vrste ribe: ukljeva, šaran, klen, podust, jegulja, cipal i dr. (god. ulov do 1500 t); zasađena je gambuzija. U Rijeci Crnojevića tvornica za preradbu ribe (ukljeva, šaran, jegulja). Izgradnjom nasipa kod Vranjine (pruga Beograd – Bar) sz dio jezera odvojen od ostale površine. Pristaništa: Virpazar, Rijeka Crnojevića (SFRJ), Skadar (Skhodër, Albanija). – Ambasadorska konferencija (13. 12. 1922) zabranila je držanje rat. brodova na Skadarskom jezeru, ali je Kraljevina Jugoslavija na jezeru imala odred patrolnih čamaca.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Skadarsko jezero. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 30.5.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/skadarsko-jezero>.