Somalija

Somalija, država u i Africi, u području Afričkog roga; izlazi na Indijski ocean i Adenski zaljev; 637 657 km²; 5 505 000 st. (1984): Somalci (76%), Sabi, Arapi, Bantu-crnci, Evropljani, Indijci, Pakistanci i Kušiti; porast st. 2,6% (1980-85). Gl. grad Mogadiscio (Mogadishu, Muqdisho; 400 000 st., 1981). Službeni jezici somalski i arapski. Novčana jedinica somalski šiling (1 SOS = = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 330 $/st. (1981). U s Somaliji, s od doline Nogala, prostiru se visoki ravnjaci i ulančana gorja, na j nizina blago položena prema Indijskom oceanu. Duž Adenskog primorja usko primorje (Guban) s gorjem Ogoom (do 2408 m) u zaleđu. Nerazvedena obala duga 3025 km; pred obalom koraljni prudovi i grebeni te otočje Giuba (Juba); najistaknutiji rtovi jesu Hafun (51°28' E; najistočniji afrički rt) i Guardafui (arapski Ras Asir; 51°16' E). Trop. klima na j, suptrop. na s; sr. godišnja temp, od 27 °C iznad 1500 m visine do 42 °C u unutrašnjosti i na obali Adenskog zaljeva; oborine: 300 ··· 500 mm; god. količina oborina opada od j prema s; od juna do septembra puše SW monsun, a od oktobra do februara NE monsun. Gl. rijeke Juba (Giuba) i Shebelle (Shebeli) utječu u Indijski ocean. Poljoprivredom se bavi 79% aktivnog st. (1982). Uzgajaju se banane, šećerna trska, proso, kukuruz, sezam, manioka. Šumarstvo: 4,9 mil. m³ drva (1982). Stočarstvo (1983): najviše koza (16,9 mil.) i ovaca (10,4 mil.); nomadsko stočarstvo. Ribarstvo: 6580 t (1982); lov na mor. kornjače i mor. pse. Rudarstvo: dobivanje mor. soli; dokazana ležišta nafte, cinčane, kositrene, bakrene, manganske, željezne i uranske rude. Prehr. (uljare, tvornice za konzerviranje mesa i ribe), kožna, tekstilna, petrokem. (rafinerije nafte), duhanska i cementna industrija. Glavni izvozni proizvodi: stoka (90,8%), banane (3,6%), mira (2,6%), koža (1,7%), riba (0,7%), meso (0,2%). Vrijednost izvoza (1982): 187 mil. $ (Saudijska Arabija 70%, Italija 13%, Ujedinjeni Arapski Emirati 5%, Irak 4%). Vrijednost uvoza (1982): 264 mil. $ (Italija 34%, SAD 9%, V. Britanija 8%, Francuska 7%, Saudijska Arabija 5%). Prometna mreža: 19 380 km cesta (asfaltirano 2153 km). Međunar. aerodrom (Mogadiscio). Gl. luke: Mogadiscio, Merca, Berbera (baza Indijskooceanske flote SAD) i Kismayu (ribar. luka). Ukupan lučki promet (1984): 1 064 000 t; ukrcaj 250 000 t, iskrcaj 814 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 26 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 15 719 brt ili 44 328 m³; struktura: 7 brodova za opći teret (9679 brt), 14 ribar, brodova (5188 brt) i 5 tegljača (852 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 700 ljudi; flota (1986): 2 rak. č., 8 t. č., 5 p.br., 5 des. plovila; vojnopom. baze: Berbera, Mogadishu, Kismayu. – Na obalama Somalije postojala je vjerojatno starovjekovna zemlja Punt, kamo su plovili egip. trg. brodovi. Od 7. st. Somaliju naseljuju Arapi, a evr. penetracija završava uspostavom Francuske Somalije (1896; → Džibuti) te Britanske (1887) i Talijanske Somalije (1905), od kojih je 1960. organizirana nezavisna republika (od 1969. Demokratska Republika Somalija). Cl. je Pokreta nesvrstanih zemalja.