Španjolska

Španjolska, država u jz Evropi, na Pirenejskom poluotoku; izlazi na Atlantski ocean, Biskajski zaljev i Sredozemno more; s Balearima (5014 km²) i Kanarskim otočjem (7242 km²) obuhvaća 504 759 km²; 39 784 000 st. (1989): Španjolci (Kastilci; 72,8%), Katalonci (16,4%), Galicija (8,2%), Baski (2,3%) i dr. (0,3%); porast st. 0,6% (1981-86). Gl. grad Madrid (3 217 461 st., 1986). Službeni jezik španjolski (kastilski), govori se i katalonski, galicijski i baskijski. Novčana jedinica pezeta (1 ESP = = 100 céntimosa). Društveni bruto-proizvod 4360 $/st. (1985). Središnji je dio zemlje visoravan Meseta (600 ··· 800 m); u njemu se nalaze masivi Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama. Meseta je sa s okružena Kantabrijskim gorjem i Pirenejima, sa si Iberskim, a s j Andaluzijskim gorjem (do 3481 m); tektonske su depresije Andaluzija i dolina rijeke Ebra. Obala, duga 4964 km, ugl. je nerazvedena. Umjereno kontinentalna, oceanska (atlantsko i biskajsko primorje) i sredozemna klima; sr. zimska (januar) temp. 8,8 ··· ··· 18,7 °C, ljetna (juli) 18,5 ··· 26,6 °C; oborine: 200 ··· 300 mm na Balearima i Kanarskom otočju, 400 ··· 500 mm u Sredozemnom primorju, 500 ··· 1000 mm na jz i 1000 ··· 1500 mm u planinama. Rijeke ugl. pripadaju slivu Atlantskog oceana (Miño, Duero, Tajo, Guadiana, Guadalquivir) te manjim dijelom slivu Sredozemnog mora (Segura, Júcar, Ebro, Llobregat): na ji periodični tokovi (ramblas); osim Guadalquivira (plovan 90 km, do Seville) rijeke nisu plovne. U poljoprivredi je zaposleno 15,7% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 32,1%, a u uslužnim djelatnostima 52,2%. Uzgajaju se žitarice, vinova loza (4. mjesto u svijetu), masline (2. mjesto u svijetu), agrumi (2. u svijetu u uzgoju mandarina), evr. voće, trop. voće (banana, ananas, datulja), povrće, pamuk. Šumarstvo (1984): 14,8 mil. m³ drva; dobivanje pluta (1. u svijetu). Stočarstvo (1984): najviše ovaca (17 mil.), svinja (12 mil.) i goveda (5 mil.). Ribarstvo (1984): 1 267 631 t; glavne ribar, luke: Vigo, Pasajes, La Coruña, Huelva, Algeciras, Cádiz. Rudarstvo: ležišta žive (1. u svijetu), olovne, cinčane, kositrene, manganske, volframske, magnezijske i željezne rude, urana, boksita, srebra, zlata, ugljena, nafte (2 mil. t, 1986), fosfata. Razvijena je brodogradnja (324 541 brt, 1986), automobilska, prehr. (preradba ribe, voća), drvna, tekstilna, strojna, kem. i petrokem. industrija. Š. je treća svjetska turist, velesila (iza SAD i Italije); 42 mil. turista (1984; prihod 7500 mil. $). Gl. izvozni proizvodi: strojevi i transp. sredstva (27%), hrana (14%) i kern, proizvodi (7%). Vrijednost izvoza (1986): 27 135 mil. $ (Francuska 18%, SR Njemačka 12%, SAD 9%). Vrijednost uvoza (1986): 35 055 mil. $ (SR Njemačka 15%, Francuska 12%, SAD 10%). Gl. međunar. aerodromi: Madrid (Barajas), Barcelona, Palma de Mallorca. Prometna mreža: 15 083 km željezničke pruge, 153 037 km cesta (2042 km auto-cesta) i 103 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. luke: Bilbao, Tarragona, Algeciras – La Linea, Barcelona, Gijón, Huelva, Valencia, La Coruña, Castellón de la Plana, Málaga, Santander, Sevilla i Vigo. Ukupan lučki promet (1984): 133,4 mil. t; ukrcaj 44,7 mil. t, iskrcaj 88,7 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 2397 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 5 422 002 brt ili 15 290 045 m³; struktura: 68 tankera za naftu (2 350 291 brt), 4 za naftu i kemikalije (21 491 brt), 16 za kemikalije (90 939 brt) i 3 za različite tekućine (11 295 brt), 16 LNG odn. LPG-brodova (68 643 brt), 2 OB-broda (117 168 brt), 51 BC-brod (1 057 714 brt), 432 broda za opći teret (885 868 brt), 30 kontejnerskih brodova (117 278 brt), 8 brodova za cestovna vozila (10 356 brt), 3 broda tvornice (3440 brt), 1520 ribar, brodova (478 909 brt), 44 FP-broda (131 907 brt), 5 opskrbnih brodova (4151 brt), 149 tegljača (41 715 brt), 14 jaružala (10 340 brt), 1 istraživački brod (660 brt) i 31 netrg. brod (19 837 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; oko 52 500 ljudi; flota (1987): 8 podm., 1 n.av. (1 u izgradnji), 10 raz., 11 fr. (4), 12 r.č., 19 p. br., 71 p. č., 12 m-1., 9 des. br., 138 manjih des. plovila, 2 š. br. i oko 140 dr. brodova; morn, pješadija: oko 12 200 ljudi (1 brigada i 4 puka); mom. avijacija: 67 av. i he.; gl. vojnopom. baze: El Ferrol, Cádiz, Cartagena, Las Palmas. – Španjolsku naseljenu Iberima pa Keltima, kolonizirali su Feničani i Grci, a zauzimaju Kartažani, Rimljani (← 3.st.) i Vizigoti (416-711). Kordobski Kalifat (716-1035) bio je središte arap. civilizacije; oslobodilačka borba protiv Arapa (do 1492) podudarila se sa sjedinjenjem španj. zemalja (1479); nakon otkrića Amerike (1492). Š. ulazi u doba kolonijalne ekspanzije i postaje vodeća (i pomorska) sila u Evropi. U 16. st. posjeduje Meksiko, državu Inka, Filipine, Nizozemsku i Portugal. Niz. oslobodilačka borba, poraz Nepobjedive armade u borbi protiv Engleske (1588), otcjepljenje Portugala (1640), gubitak Gibraltara i posjeda u Nizozemskoj i Italiji (18. st.), oslobodilačka borba južnoamer. zemalja te gubitak Kube, Puerto Rica, Guama i Filipina nakon rata sa SAD (19. st.) faze su propadanja Španjolske, čemu su pridonosili unutrašnji sukobi. Nakon grad. rata 1936-39. F. Franco je uveo fašističku diktaturu (u II svj. ratu Š. je neutralna iako naklona Osovini); nakon rata izgubila je sjevernoafričke posjede, a nakon Francove smrti (1975) oboren je frankistički režim, a kraljevske je dužnosti preuzeo Ivan Karlo (Juan Carlos I Borbón) i započet je proces demokratizacije i federalizacije (autonomni statuti Baskije, Katalonije, Andaluzije i Galicije). Čl. je EEZ i NATO-a.