strujanje zraka

strujanje zraka, gibanje zračnih čestica odn. zračnih masa u prostoru; redovito se to zbiva u sklopu → cirkulacije atmosfere, → baričkog sistema ili zbog toplinskih razlika. Najrazvijenija su planetarna s. z. nad oceanima; prema Nijemcu L. Lütgensu obuhvaćaju ova područja: s polarno područje E vjetrova (4,9% svj. mora), s područje W vjetrova (7,9%), s suptrop. pojas tišina (7,2%), područje NE pasata (10,7%), monsunsko područje (6,3%), ekvatorijalni pojas tišina (9,1%), područje SE pasata (19,9%), j suptrop. pojas tišina (12,3%), j područje W vjetrova (15,9%), j polarno područje E vjetrova (5,8%). Advektivno s.z., horizontalno strujanje kojim se prenose zračne mase fiz. osobine iz jednog u druga geogr. područja (80% prenosi s.z., a 20% mor. struje). Konvektivno s. z., uzlazno vertikalno strujanje iz prizemnog sloja u više slojeve atmosfere; ima veliko termodinamičko značenje (proces kondenzacije, nastanak oblaka, oborine); s jedne se strane djelovanjem uzgona uzdiže lakši topao zrak, koji s druge strane pojačava kompenzacijsko silazno strujanje hladnijeg zraka pod utjecajem gravitacije. Divergentno s.z., prizemno razilazno strujanje zraka s nekog mjesta ili linije (os grebena); u anticiklone (prizemno) posljedica je spuštanja zraka u sistemu visinskog konvergentnog strujanja. Konvergentno s.z., horizontalno strujanje prema nekoj točki ili liniji (dolina), tj. presjecištu zemaljske površine s razdvojnom plohom dviju zračnih masa; u ciklone (prizemno) posljedica je spuštanja zraka u sistemu visinskoga divergentnog strujanja. Konfluencija, mjesto na klimatskoj karti gdje se strujnice (srednji vektorski smjer vjetra) s različitih strana približavaju jedne drugima. Difluencija je suprotna od konfluencije; strujnice se jedna od druge udaljavaju. Turbulentno s. z., burno i nepravilno strujanje u obliku malih vrtloga (različite veličine) nastalo uzajamnim djelovanjem unutrašnjeg (zračna masa) i vanjskog (neravna zemaljska površina) trenja; izraženo je samo u donjem sloju troposfere (katkada i za vedra vremena); može nastati i pri snažnom premještanju manje količine toplog zraka koju zamjenjuje također mala količina hladnijeg zraka; slabije je pri inverziji i danju. Posljedica t. s. z. jest mahovitost vjetra. Vrtložno s.z., kružno strujanje oko određene osi (oko vertikalne osi izrazito u trop. ciklona, tornada i pijavice; slabije u ciklone i anticiklone); jedan je od elemenata za identifikaciju zračne mase.