Sudan

Sudan, država u si Africi s izlazom na Crveno more; 2 505 805 km²; 23 645 000 st. (1985). Stanovnici su Arapi (46%), Niloti (25,5%) te etničke skupine sudanskih crnaca (Azande 5,6%, Nubijci 5,6%, Beja 5% i dr.); porast st. 3,8% (1980-85). Službeni jezik arapski. Gl. grad Khartoum (476218 st., 1983). Novčana jedinica sudanska funta (1 SDP = 100 pijastera). Društveni bruto-proizvod 333 $/st. (1983). S. zaprema prostranu nilsku dolinu, od Wadi Halfe na s do gorja Kinyetija (3187 m) na jugu. Između Crvenog mora i Nila pruža se kamenita Nubijska pustinja koja na j prelazi u Etiopsko gorje; između mora i pustinje gorje Hamovet (2778 m), z od nilske doline proteže se ravnjak (300 ··· 1000 m) koji prema s prelazi u Libijsku pustinju, a prema j u nizinu gornjeg toka rijeke Nila; z od ravnjaka visočja Darfur (do 3088 m) i Kordofan. Obala Crvenog mora duga je 852 km; pred obalom koraljni prudovi, otoci i otočja (Suakinsko). Trop. klima na j i jz, polupustinjska i pustinjska na s; sr. julska temp. 26 ··· 33 °C, januarska 19 ··· 23 °C; oborine: do 1000 m na j, oko 400 mm u sr. Sudanu, do 100 mm na s. Rijeke pripadaju nilskom porječju (gl. pritok Atbara). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 48,2% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 16,6%, u uslužnim djelatnostima 35,2%. Uzgaja se pamuk, sezam, datulja, banane, agrumi, manioka, žitarice, slatki krumpir, šećerna trska, duhan; raširena je akacija (hasab) iz koje se dobiva arapska guma; u proizvodnji arap. gume S. je na 1. mjestu u svijetu. Šumarstvo (1983): 38 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (20 mil.) i goveda (20 mil.). Ribarstvo (1983): 29 500 t riječne i mor. ribe. Rudarstvo je nerazvijeno, jer je zemlja geološki neistražena; neznatna ležišta kromita, zlata, bakrene, manganske, željezne i magnezijske rude; dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, kožna, duhanska, drvna, cementna industrija; rafinerije nafte. Gl. izvozni proizvodi: pamuk (25%), žitarice (23%), stoka (12%). Vrijednost izvoza (1985): 374 mil. $: Saudijska Arabija 37%, Italija 7%, Japan 7%. Vrijednost uvoza (1985) 771 mil. $: Saudijska Arabija 16%, V.Britanija 12%, SAD 10%. Prometna mreža: 4786 km željezničke pruge, 9018 km cesta (asfaltirano 33%); 4068 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Khartoum, Juba, Port Sudan. Gl. luke: Port Sudan i Suakin. God. lučki promet oko 4 mil. t. Trgovačka flota (1986): 23 broda (veća od 100 brt) s ukupno 95 742 brt ili 269 992 m³; struktura: 12 brodova za opći teret (93 082 brt), 10 tegljača (2545 brt) i 1 netrg. brod (115 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 2000 ljudi; flota (1986): 5 p. br., 4 p. č., 2 des. plovila; vojnopom. baza: Port Sudan (RM) i Khartoum (RRF). – Stara Nubija; u ← 8. st. jaka država sa središtem u Napati (između ← 8. i ← 7. st. vladala i Egiptom) i od ← 4. st. u Meroeu (vrhunac u 1-3. st.); arap. provale od 7. st.; cijeli S. Arapi osvajaju u 18. st.; pod Egipat je potpao u ratu 1820-22; nakon otvaranja Sueskog kanala V. Britanija je zavladala Egiptom i proširila utjecaj na S. (1881. ustanak mahdista koji su vladali zemljom 1885-98); brit.-egip. kondominij do 1953; autonoman i od 1956. nezavisan. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.