Švedska

Švedska, država u s Evropi (Skandinavski poluotok) s izlazom na Baltičko more te mor. prolaze Kattegat i Öresund; 449 964 km² 8 371 000 st. (1989): Šveđani (91,2%), Finci (3,2%) i dr. (5,6%); oko 8500 Laponaca; porast st. 0,1% (1981-86). Službeni jezik švedski. Gl. grad Stockholm (663 217 st., šire područje 1 449 972 st., 1987). Novčana jedinica kruna (1 SEK= 100 örea). Društveni bruto-proizvod 11 890 $/st. (1985). Š. je pretežno nizinska zemlja (ispod 100 m apsolutne visine leži 48% površine). Zauzima dio Skandinavskog poluotoka i od Skandinavskog gorja koje se postupno spušta prema Baltičkom moru. Veći dio zemlje prostorno pripada Baltičkom štitu. Reljef je formiran u tercijaru i pleistocenu kada su i i j dio (bazen Baltičkog mora, jezerske depresije, Skagerrak) potonuli, a središnji dio se izdigao (Kebnekaise, 2123 m); viši dijelovi imaju alpski reljef (glacijalna erozija). Obala, duga 3218 km, razvedena je u j dijelu; pred obalom brojni otoci (skjären): Gotland, Öland, Bornholm i dr. Oceanska klima na j, umjereno kontinentalna u središnjem dijelu, kontinentalna na s (Laponija); sr. zimska (januar) temp. – 14 do + 1 °C, ljetna 10 ··· 15 °C; oborine 300 ··· 1000 mm (količina oborina smanjuje se od W prema E i od S prema N); u s dijelu snijeg se drži na tlu do 7 mj.; Baltičko more zaleđeno je do 6 mj. (najdulje u Bolničkom zaljevu). Rijeke otječu prema Baltičkom moru (Torne, Lule, Skellefte, Vindel, Ǻngerman, Indals, Ljusnan, Dal) i prema Kattegatu (Lagan, Ätran, Göta, Klar); nisu plovne. Za unutrašnju plovidbu služe velika jezera (Vänern, Vättern, Hjälmaren, Mälaren); obuhvaćaju 8% površine. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 5,0% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 27,9%, a u uslužnim djelatnostima 67,1% st. Uzgajaju se žitarice, krumpir, šećerna repa, voće i povrće. Šumarstvo (1985): 53,3 milijuna m³ drva. Stočarstvo (1985): najviše svinja (2,6 mil.) i goveda (1,8 mil.). Ribarstvo (1984): 279 001 t mor. organizama (najviše baltičke haringe). Rudarstvo: ležišta željezne, uranske (15% svj. rezervi), cinčane, olovne, bakrene, volframske i molibdenske rude te pirita, zlata, srebra, fosfata; neznatna je proizvodnja nafte. Automobilska, avionska, elektron., strojna, kem,. drvna i papirna, duhanska, cementna, staklarska industrija; crna i obojena metalurgija; proizvodnja oružja i eksploziva, brod. strojeva; brodogradnja (74 997 brt, 1987); veća brodogradilišta: Göteborg, Falkenberg, Uddevalla, Malmö, Kalmar, Oskarshamn, Sölvesborg. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: strojevi i transportna sredstva (42%), papir (10%), drvenjača (7%), željezo i čelik (7%), kemikalije (6%). Vrijednost izvoza (1986): 37 260 mil. $ (SAD 11,6%, SR Njemačka 11,5%, Norveška 10,4%, V. Britanija 9,9%, Danska 8,2%). Vrijednost uvoza (1986): 32 688 mil. $ (SR Njemačka 17,8%, V. Britanija 14,1%, SAD 8,4%, Danska 6,8% Finska 6,5%, Norveška 6,0%). Prometna mreža: 12 063 km željezničke pruge, 174 291km cesta (asfaltirano 68%) i 2052 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Stockholm (Arlanda), Göteborg (Landvetter), Malmö (Sturup). Gl. luke: Göteborg, Gävle, Trelleborg, Stockholm, Luleå, Oxelösund, Norrköping, Malmö, Helsingborg. Ukupan lučki promet (1984): 91,4 mil. t; ukrcaj 42,7 mil. t, iskrcaj 48,7 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 660 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 2 516 614 brt ili 7 096 851 m³; struktura 62 tankera za naftu (459 025 brt), 8 za naftu i kemikalije (44 850 brt), 17 za kemikalije (69 852 brt) i 6 za različite tekućine (14 437 brt), 2 LNG odn. LPG-broda (81 212 brt), 1 OB-brod (90 747 brt), 10 BC-brodova (180 662 brt), 210 brodova za opći teret (996 863 brt), 5 kontejnerskih brodova (119 528 brt), 4 broda za cestovna vozila (68 782 brt), 101 ribar, brod (20 986 brt), 110 FP-brodova (236 639 brt), 17 opskrbnih brodova (11 920 brt), 73 tegljača (18 001 brt), 2 jaružala (406 brt), 10 ledolomaca (35 393 brt), 4 istraživačka broda (3240 brt) i 18 netrg. brodova (64 071 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 9700 ljudi; flota (1986): 12 podm. (4 u izgradnji), 2 kor. (4), 28 r.č., 4 t.č., 4 p. br., 32 p. č., 38 m-p., 30 m-1., 128 des. plovila, 2 š. br. i 50 dr. brodova te 131 brod obalne straže; mom. avijacija: 20 he.; vojnopom. baze: Stockholm, Karlskrona, Härnösand i Göteborg. – Pripadnici germ. plemenâ sudjelovali su u vikinškim pohodima (8-10. st.); od danske prevlasti (od 14. st.) Š. se oslobodila za Gustava I Vase (16. st.) i pod dinastijom Vasa postala najjača sila na Baltiku. Baltičke je posjede izgubila u Sjevernom ratu (1700-21), a Finsku u Napoleonovim ratovima (1809); 1814-1905. u personalnoj uniji s Norveškom. Kraljevina Š. bila je neutralna u I i II svj. ratu.