Sveti Vincent i Grenadini

Sveti Vincent i Grenadini, nezavisna država u Karipskom moru (Privjetrinski otoci), 87 M z od Barbadosa, 22 M ji od Svete Lucije i s od Grenade; 389,3 km²; 124 000 st. (1984). Stanovnici su ugl. crnci (70%) i mješanci (22%) te doseljenici iz V. Britanije, Indije, Pakistana i Portugala; porast st. 2,6% (1980-85). Gl. grad Kingstown (24764 st., 1982) na otoku St. Vincentu. Službeni jezik engleski. Novčana jedinica istočnokaripski dolar (1 XCD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 618 $/st. (1982). Zemlja obuhvaća otok Saint Vincent (344 km²) i većinu otoka s dijela grenadinske skupine (45,3 km²; Bequia, Canouan, Mustique, Mayrean, Union i dr.). Otoci su vulkanskog podrijetla; aktivni vulkan Soufrière (1234 m) na St. Vincentu. Nerazvedena obala St. Vincenta duga 84 km. Tropska klima; sr. zimska temperatura 18 °C, ljetna 32 °C; oborine: 1500 ··· ··· 3750 mm; otoci su izloženi NE pasatu i rušilačkim trop. ciklonima. Rijeke (najveća Colanairie) kratka toka, nepodesne za plovidbu. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 30% aktivnog st., u industriji i građevinarstvu 20%, a u uslužnim djelatnostima 50% st. Uzgajaju se banane, sago, avokado, muškatni i malajski orah, rajska smokva, kokosova palma, slatki krumpir, manioka, šećerna trska, pamuk, duhan. Stočarstvo (1983): najviše ovaca (13 000), goveda (8000) i svinja (7000). Ribarstvo (1982): 547 t mor. organizama. Nerazvijena industrija (šećerane, mlinovi, destilerije alkoholnih i bezalkoholnih pića, cementare, tvornice cigareta, pokućstva). Turizam je gl. privredna grana; 86 350 turista (1983). Gl. izvozni proizvodi: banane (43%), sago (najveći svj. izvoznik sagova brašna), muškatni i malajski orah, egzotično voće. Vrijednost izvoza (1981): 23,5mil. $ (V.Britanija 46%, Trinidad i Tobago 24%, SAD 7%, Barbados 5%). Vrijednost uvoza (1981): 58,2 mil. $ (SAD 32%, V. Britanija 17%, Trinidad i Tobago 13%, Kanada 6%, Barbados 4%, Gvajana 4%). Prometna mreža: 1019 km cesta. Međunar. aerodrom Amos Vale (Kingstown); manji aerodromi na otocima Mustiqueu, Canouanu i Unionu. Gl. luka Kingstown. God. lučki promet oko 100 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 103 broda (veća od 100 brt) s ukupno 509 878 brt ili 1 437 856 m³; struktura: 1 tanker za naftu (79 746 brt) i 1 za naftu i kemikalije (2830 brt), 17 BC-brodova (297 585 brt), 70 brodova za opći teret (123 265 brt), 2 ribar, broda (596 brt), 3 FP-broda (571 brt), 7 opskrbnih brodova (4844 brt), 1 istraživački brod (308 brt) i 1 netrg. brod (133 brt). U sklopu policijskih snaga 3 p. č. (1987); baza: Kingstown. – Otok je 1498. otkrio Kolumbo. Francuzi su ga 1763. prepustili Britancima; 1969. stekao autonomiju i 1979. sa susjednim Grenadinima nezavisnost.