Švicarska

Švicarska, država u središnjoj Evropi, između SR Njemačke na s, Francuske na sz i jz, Italije na j i ji te Lihtenštajna i Austrije na i; 41 293 km²; 6 485 000 st. (1989), ugl. Švicaraca; porast st. 0,4% (1980-85). Gl. grad Bern (138 600 st., 1986; Veliki Bern 300 591 st., 1986). Službeni jezici njemački (njime govori 65% st.), francuski (18,4%) i talijanski (9,8%); govori se i retoromanski. Novčana jedinica švicarski franak (1 CHF = = 100 centima ili rapena). Društveni bruto-proizvod 16 380 $/st. (1985). Š. se sastoji od tri različite geogr. cjeline: Jure na sz, Švicarske visoravni u središnjem dijelu i Alpâ (do 4633 m) na ji i i. Umjereno kontinentalna do planinska klima; sr. zimska (januar) temp. – 2 do + 4,5 °C, ljetna (juli) 12 ··· 22 °C; oborine: od 600 mm u dolini rijeke Rhône do 2000 mm u Alpama, u Alpama suh i topao fen uzrokuje nagao porast temperature. Rijeke pripadaju slivu Sjevernog i Sredozemnog mora (s Jadranskim i Crnim morem). U Gotthardskom masivu izviru velike rijeke z Evrope: Rajna (375 km u Švicarskoj) i Rhône (264 km); Rajna odvodnjuje ⁴/₅ teritorija; ostale veće rijeke: Tessin (pritok Poa) i Inn (pritok Dunava). Mnogobrojna glacijalna jezera; Lugansko i Maggiore dijelom pripadaju i Italiji, Ženevsko Francuskoj, Bodensko SR Njemačkoj i Austriji; Neuchâtelsko, Züriško, Vierwaldstetsko. U poljoprivredi je zaposleno 6,7% st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 36,9%, a u uslužnim djelatnostima 56,4% aktivnog st. Uzgaja se pšenica, ječam, kukuruz, raž, zob i krumpir. Šumarstvo (1984): 4,9 mil. m³ drva. Stočarstvo (1985): 1,9 mil. goveda (0,8 mil. krava muzara) i 2,0 mil. svinja. Ribarstvo (1984): 3985 t slatkovodne ribe. Oskudno rudarstvo; iskorišćuju se ležišta soli. Visoko razvijena industr. proizvodnja brod. strojeva, satova, preciznih i optičkih instrumenata, različitih strojeva, elektron. aparata, alata, lijekova, boja, pigmenata, pesticida, papira, tekstila, cigara i cigareta, prehr. proizvoda (čokolada); bankarstvo (573 bankarske kuće sa 5000 banaka). Turizam (zimski i zdravstveni): 9,2 mil. turista (1983); prihod 3163 mil. $ (1984). Gl. izvozni proizvodi: strojevi (29%), nakit (10%), farmaceutski proizvodi (8%), ure (6%). Vrijednost izvoza (1986): 37 471 mil. $ (SR Njemačka 19,5%, SAD 9,8%, Francuska 8,3%, V. Britanija 8,0%, Italija 7,4%). Vrijednost uvoza (1986): 41 039 mil. $ (SR Njemačka 29,2%, Francuska 11,0%, Italija 9,9%, V. Britanija 7,2%). Međunar. aerodromi: Zürich, Basel, Bern, Ženeva. Prometna mreža: 2941 km državne i 2160 km privatne željezničke pruge (1984), 66 784 km cesta (1983) i 21 km unutrašnjih plovnih putova (bez jezera); švic. dio Rajne od granice do Basela plovan je za brodove do 1500 dvvt. God. pristanišni (Basel) promet: oko 8,5 mil. t (ugl. iskrcaj). Trgovačka flota (1986): 34 broda (veća od 100 brt) s ukupno 346 220 brt ili 976 340 m³; struktura: 1 tanker za naftu (799 brt), 1 za naftu i kemikalije (1170 brt), 5 za kemikalije (12 510 brt) i 2 za različite tekućine (2889 brt), 12 BC-brodova (268 210 brt) i 13 brodova za opći teret (64 642 brt). Riječna ratna flotila, kojom upravlja ministar obrane, ima 11 patrolnih čamaca. – U borbi protiv Habsburgovaca (od 13. st.) nastala je Švicarska Konfederacija, koja je međunarodno priznata 1648; 1814. međunarodno je priznata i njezina neutralnost.