Taiwan

traži dalje ...

Taiwan, također Formoza, otočna država (sjedište tzv. Nacionalističke Kine ili tzv. Kineskog T’aipeija) u Južnokineskom moru; 36 000 km²; 20 283 000 st. (1989). Stanovnici su Kinezi (Hani 98%), te pripadnici mnogobrojnih naroda malajskog podrijetla (Atayal, Saisat, Paiwan, Rutkai, Bunun, Tsou, Yami, Ami i Puyuma); porast st. 1,6% (1981-86). Službeni jezik kineski (mandarinski). Gl. grad T’aipei (2 534 423 st., 1986). Novčana jedinica taiwanski dolar (1 TWD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 3185 $/st. (1985). T. zaprema istoimeni otok (dug oko 480 km, širok do 140 km), otočje Pescadores (kin. P’eng-hu), te otoke Lan Hsii, Hsiao-Ian, Mien, P’eng-chia i dr. T. se pruža u meridionalnom smjeru. Od kin. kopna (pokrajina Fukien) dijeli ga oko 200 km širok Taiwanski ili Formoski prolaz. Uzduž otoka, u blizini i obale, pruža se ulančano gorje Chung-yang Sha-mno s vrhuncima iznad 3000 m (Hsinkao Shan, 3997 m). Planine se strmo ruše prema i, a postupno spuštaju prema z obali; obala je duga 1449 km, a razvedenija je u si dijelu; oplakuje je topla Kuroshijska struja. Vlažna trop. klima pod utjecajem je monsuna; sr. zimska (januar) temp. 15 ··· 17 °C, ljetna (juli) 27 ··· 28 °C; god. oborine: oko 2000 mm na s, do 6000 mm na j; česti su razorni tajfuni (august–septembar). Rijeke su bogate vodom, ali nisu pogodne za plovidbu (kratki i strmi tokovi). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 16,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 39,8%, u uslužnim djelatnostima 43,3%. Uzgaja se šećerna trska, slatki krumpir, kukuruz, agrumi, trop. voće, manioka, zemni orasi, čaj, duhan, povrće. Šumarstvo (1984): 0,5 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (5,9 mil.). Ribarstvo (1984): 1 037 721 t mor. organizama. Ležišta ugljena, nafte i zemnog plina, zlata, srebra, bakrene rude, pirita, talka, azbesta; dobivanje mor. soli. Elektron., elektrotehn., kern., strojna, automobilska, drvna, papirna, tekstilna, duhanska i prehr. industrija; tvornice igračaka; metalurgija; brodogradnja (382 995 brt, 1987); najveća svj. rezališta brodova. Turizam (prihod: 1066 mil. $, 1984). Gl. izvozni proizvodi: elektron, aparati i pribor (11%), tekstil (6%), plastični proizvodi (6%), hrana (2%), igračke (2%). Vrijednost izvoza (1986): 39 956 mil. $ (SAD 48%, Japan 11%, Hong Kong 8%). Vrijednost uvoza (1986): 24 340 mil. $ (Japan 28%, SAD 24%, Saudijska Arabija 7%, SR Njemačka 4%, Australija 4%, Kuvajt 3%). Prometna mreža: 4800 km željezničke pruge; 19 306 km cesta (asfaltirano 83%). Međunar. aerodromi: T’aoyűan i Kaoshiung. Gl. luke: Kaohsiung (55,3 mil. t, 1985), Keelung (Chilung; 14 mil. t, 1984), T’aichung, Hualien, Suao. God. lučki promet oko 82 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 587 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 4 272 795 brt ili 12 092 009 m³; struktura: 18 tankera za naftu (581 173 brt), 2 za kemikalije (434 brt) i 2 za različite tekućine (2069 brt), 1 LNG odn. LPG-brod (2215 brt), 8 OB-brodova (592 710 brt), 42 BC-broda (1 405 383 brt), 115 brodova za opći teret (382 727 brt), 3 putn.-teretna broda (2358 brt), 48 kontejnerskih brodova (1 184 820 brt), 1 brod tvornica (1656 brt), 277 ribar, brodova (87 599 brt), 2 FP-broda (932 brt), 3 opskrbna broda (1677 brt), 45 tegljača (11 037 brt), 6 jaružala (7900 brt), 1 istraživački brod (596 brt) i 13 netrg. brodova (7509 brt). Ratnom mornaricom- upravlja načelnik generalštaba; ukupno oko 77000 ljudi; flota: (1986): 2 podm. (2 u gradnji), 26 raz., 10 fr., 3 kor., 57 rak. č. (5), 28 p. č., 13 m-1., 28 des. br., 430 des. sredstava; mom. pješadija: oko 39 000 ljudi (2 divizije); morn, avijacija: 12 he., vojnopom. baze: Tsoying, Kaoshiung, Makung, Keelung. – Otok su od 16. st. posjećivali port., španj. i niz. trgovci; Kina ga je anektirala 1683 (tek 1858. ponovo je otvorila dvije luke evr. brodovima) i predala Japanu 1895; u II svj. ratu jako jap. uporište. Od 1949. sjedište kin. nacionalističke države; 1971. isključen iz UN.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Taiwan. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 8.11.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/taiwan>.