Tajland

Tajland, država u ji Aziji (Indokina) s izlazom na Sijamski ili Tajlandski zaljev i Andamansko more (Indijski ocean); 513 115 km²; 55 017 000 st. (1989): Tajlanđani (Thai; 53,6% st.), Lavanci (27,6%), Kinezi (10,6%), Malajci (3,7%), Kmeri (2,7%) i dr. (1,8%); porast st. 1,9% (1981-86). Gl. grad Bangkok (Krung Thep; 5 363 378 st., 1985). Službeni jezik thai (tai). Novčana jedinica baht (1 THB = 100 satanga). Društveni bruto-proizvod 830 $/st. (1985). Visoke planine na s i z (do 2595 m), ravnjak Khorat (150 ··· 500 m) na si, Malajski poluotok (dio) s niskim ulančanim planinama na j, nizine uz rijeke Chao Phrayu (Menam) i Mae Kong (Mekong) u sr. dijelu zemlje. Razvedena obala duga 3219 km; pred tajlandskom obalom Malajskog poluotoka mnogobrojni otoci (Phuket, Tarutao, Ko Phangan, Ko Samui i dr.). Trop. klima s monsunskim karakteristikama; sr. godišnja temp, od 24 °C na s do 30 °C na j; oborine 800 ··· 4800 mm. Od maja do oktobra puše topao i vlažan SW monsun, a od oktobra do februara suh SE monsun; pred izmjenu monsuna (mart–april) zatišje. Velike rijeke (Chao Phraya i Mae Kong) s mnogobrojnim pritocima važni su unutrašnji plovni putovi. Poljoprivredom se bavi 69,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu zaposleno je 9,5%, a u uslužnim djelatnostima 21,7% st. Uzgaja se riža (19,5 mil. t, 1985; najveći svj. izvoznik), kukuruz, kasava, šećerna trska, slatki krumpir, ricinus, banane, ananas, kokosova palma, agrumi, arahidi, kenaf, pamuk, duhan. Šumarstvo (1984): 40,9 mil. m³; 1 mil. t prirodnog kaučuka (1984; iza Malezije i Indonezije 3. svj. proizvođač). Stočarstvo (1984): najviše bivola (6,1 mil.), goveda (4,6 mil.) i svinja (3,8 mil.). Ribarstvo (1984): 2 249 808 t (haringa, skombridi, rakovi). Rudarstvo: ležišta kositra (22 008 t čista metala, 1984; na 4. mjestu u svijetu), volframa, cinčane, željezne, antimonske rude, safira, fosfata, fluorita, soü, lignita; neznatna ležišta nafte i zemnog plina. Tekstilna, prehr., petrokem. i kern., cementna, papirna i duhanska industrija; proizvodnja pneumatika; crna i obojena metalurgija; montaža motor, vozila. Turizam: 2,4 milijuna turista (1985); prihod 1156 mil. $. Glavni izvozni proizvodi: riža (14,8%), manioka (8,3%), kukuruz (5,7%), šećer (3,5%), kositar (3,1%), rakovi (1,6%). Vrijednost izvoza (1986): 8794 mil. $ (SAD 17%, Japan 13%, Nizozemska 10%, Singapur 8%, Hong Kong 4%, SR Njemačka 3%, Saudijska Arabija 3%). Vrijednost uvoza (1986): 9154mil. $ (Japan 27%, SAD 13%, Saudijska Arabija 8%, Singapur 8%). Prometna mreža: 3825 km željezničke pruge, 76 315 km ceste (asfaltirano 39%) i 3999 km unutrašnjih plovnih putova; Chao Phraya je plovna 750 km uzvodno od ušća. Međunar. aerodromi: Bangkok (Dong Muang), Chiang Mai, Haadyai i Phuket. Gl. luke: Bangkok (27 mil. t, 1985; 70 ··· 80% ukupnoga lučkog prometa) s predlukom (Klangtoi) i sidrištem (Koh-Srichang), Phuket, Songkhla, Sattahip. Trgovačka flota (1986): 243 broda (veća od 100 brt) s ukupnom tonažom od 533 138 brt ili 1 508 780 m³; struktura: 60 tankera za naftu (59 315 brt); 1 za naftu i kemikalije (3139 brt), 22 LNG odn. LPG-broda (35 303 brt), 2 BC-broda (28 467 brt), 100 brodova za opći teret (346 482 brt), 6 kontejnerskih brodova (35 462 brt), 10 ribar, brodova (3150 brt), 4 FP-broda (3292 brt), 4 opskrbna broda (2209 brt), 20 tegljača (4086 brt), 7 jaružala (9751 brt), 2 istraživačka broda (461 brt) i 5 netrg. brodova (2021 brt). Ratnom morna-ricom upravlja zapovjednik; oko 32 000 ljudi; flota (1986): 6 fr., 6 rak. č., 3 top., 24 p. br., 32 p. č., 4 m-1., 10 des. br., 52 des. sredstva, 2 š. br., 40 riječnih p.č.; morn, pješadija: oko 13 000 ljudi (1 brigada i 1 bataljon); morn, avijacija: oko 70 av. i he. (900 ljudi); vojnopom. baze: Bangkok, Sattahip, Songkhla, Paknam, Phang-Nga. – Sjedinjenjem dviju gl. grupa plemena imenom Tai nastao je Sijam, u 14. i 15. st. najjača država na Indokineskom poluotoku. U 19. i 20. st. brit. i franc. kolonijalisti pripojili su svojim posjedima u Burmi, Malaji, Laosu i Kambodži dijelove Šijama, ali konvencijom iz 1896. priznali su mu nezavisnost (1939. kraljevina promijenila ime u Tajland). Za II svj. rata uz jap. potporu T je povratio svoje posjede pod brit.-franc. okupacijom (morao ih vratiti 1945); protiv Japanaca u zemlji je djelovao pokret otpora. Poslijeratni razvitak obilježen je unutrašnjom nestabilnošću, protukomunističkim zakonodavstvom, tijesnim povezivanjem sa SAD, sudjelovanjem u suzbijanju narodnooslobodilačkih pokreta te članstvom u Savezu narodâ jugoistočne Azije.