tegljenje

tegljenje, radnja kojom tegljač vuče ili potiskuje brodove (plovne objekte) pri izvršenju određenoga plovidbenog pothvata ili manevra; t. može biti određeno konkretnim zadacima, rutom ili vremenom. Na unutrašnjim plovnim putovima t. je redovit način prijevoza tereta (→ plovidbeni sistemi, riječni). Za t. na moru organizirana su posebna poduzeća čija se flota sastoji samo ili pretežno od tegljača; u nas je to → Brodospas. Međusobne obveze kao i visina naknade (tegljarina) reguliraju se ugovorom o tegljenju; ugovorom o prijevozu tegljenjem, brodar se obvezuje da će teret ukrcan na drugi brod tegljenjem dopremiti u odredište. Izbor sistema t. ovisi o veličini objekta odn. broju tegljenih objekata, području tegljenja i hidrometeor. prilikama plovidbe. Tegliti se može bočno (u luci, zatvorenim vodama) ili vučom po krmi. Broj tegljača i njihov položaj odn. manevri ovise o veličini odn. broju brodova (plovnih objekata) i vremenskim prilikama te o prometnoj situaciji u području tegljenja. U lučko t. ide premještanje brodova u lučkom akvatoriju, pomoć velikim brodovima pri ulasku odn. izlasku iz luke, pristajanju i isplovljenju (→ manevriranje brodom), pri okretanju, pri dokiranju i oddokiranju brodova; u širem smislu obuhvaća i tegljenje u ograničenom prostoru i zatvorenim vodama. Kad se veliki brod tegli u luku ili iz luke, tegljači se postavljaju u lepezi (dva po pramcu i dva po krmi); krmeni tegljači upravljaju brodovima i po potrebi ih zaustavljaju; bočni tegljači (čvrsto vezani) svojim kormilima upravljaju a pogonskim strojem guraju ili zaustavljaju tegljeni objekt; brodovi, barže i tehn. plovni objekti bez pogonskog stroja (kormila) tegle se bočno; tegljač ili dva tegljača sa ²/₃ svoje duljine privezuju se uz krmeni dio objekta; ako se plovidba nastavi izvan luke, tegli se po krmi. Obalno t., tegljenje u unutrašnjim vodama teritor. mora odn. u dobro zaštićenim kanalima; primjenjuju se načela t. na otvorenom moru; od isplovljenja do formiranja teglja tegli se bočno ili u povorci. Oceansko t., tegljenje na otvorenom moru, neposredno izloženo valovlju i vjetru; tegli se vučom po krmi; tegle brodovi s povećanom zategom; teglac počinje od automatskoga teglećeg vitla a završava se posebnim stropom (grljkom) na pramcu tegljenog objekta (duljina je ovisna o duljini vala tako da se tegljač i tegljeni objekti istodobno nađu na brijegu i u dolu vala; čvrstoća 2,5 ··· 4 puta veća od najveće sile na stupu); radi elastičnosti t. je sastavljen od čelik-čela, sintetičkog konopa i lanca (redovito je uronuće teglaca 7 m, a pri uzburkanom moru 12 m); u početku se tegli kratkim teglacem, a zatim se prelazi na dugi teglac. Tegliti se može s jednim ili sa dva tegljača, u brazdi ili paralelno; u brazdi se tegli jedan ili više objekata (svaki na svom meduteglacu, duljina ne smije biti manja od dvostruke duljine teglaca, između tegljača i prvog broda u teglju); paralelno se tegli svaki objekt na svom teglacu (najviše tri) ili na principu parangala (u Evropi slabije prihvaćen). – Prema PISM-u tegljač koji noću tegli u brazdi na prednjem jarbolu ističe dva bijela svjetla jedno iznad drugoga, a ako je tegalj dulji od 200 m, tri svjetla; jedno od tih svjetala je na mjestu propisanom za → pozicijska brodska svjetla; vertikalni razmak između svjetiljki je najmanje 2 m (za brod dug 20 m i dulji) ili 1 m (kraći od 20 m); pored tih svjetala ističe žuto svjetlo iznad krmenog svjetla (oba vidljiva u krmenom sektoru 135°) i bočna svjetla (zeleno i crveno, vidljiva u sektoru 112,5°). Tegljeni objekti imaju upaljena bočna svjetla (crveno i zeleno) i krmeno svjetlo. Tegljač i brod u bočnom teglju, čvrsto spojeni u jednu jedinicu, imaju upaljena pozicijska svjetla kao da su jedan brod (→ svjetla, brodska). Danju, tegljač i objekt tegljeni u brazdi, ako je tegalj dulji od 200 m, ističu dvostruki crni stožac (→ signalni znakovi).