Togo

traži dalje ...

Togo, država u z Africi s izlazom na Gvinejski zaljev (Atlantski ocean); 56 785 km²; 3 423 000 st. (1989): Ewe (46,5%), Kabre (22,4%), Gurma (14,2%), Tem (4,2%) i dr.; porast st. 2,8% (1981-86). Gl. grad Lomé (366 476 st., 1983). Službeni jezik francuski. Novčana jedinica CFA franak (1 XOF = 100 centima). Društveni bruto-proizvod 250 $/st. (1985). T. se sastoji od uske obalne nizine i visokog ravnjaka (400 ··· 700 m) u unutrašnjosti. S ravnjaka se izdižu niže planine (Koronga, 780 m). Ravnjak se prema s postupno spušta u nizinu, a prema j strmo ruši prema nerazvedenoj obali (duga 56 km). Trop. klima; sr. januarska temp. 26,3 ··· 27,7 °C, julska 23,5 ··· 25 °C; oborine: 800 mm uz obalu, do 1500 mm u unutrašnjosti. Veće su rijeke Mono (duga 400 km) i Oti (pritok Gornje Volte). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 67% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 15%, a u uslužnim djelatnostima 18% st. Uzgaja se kakaovac, kava, pamuk, sisal, šećerna trska, soja, duhan, uljna i kokosova palma, arahidi, banane, manioka, slatki krumpir, kukuruz, proso, riža. Šumarstvo (1984): 0,7 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (0,8 mil.), koza (0,8 mil.) i svinja (0,4 mil.). Ribarstvo (1984): 14 547 t. Rudarstvo: ležišta prirodnih fosfata (2,7 mil. t, 1984; na 4. mjestu u svijetu); dokazana ležišta magnezijske i željezne rude. Nerazvijena industrija (petrokem., prehr., tekstilna, cementna). Gl. izvozni proizvodi: fosfati (49%), kakao (25%), pamuk (9%), klinker i cement (5%), kava (4%). Vrijednost izvoza (1985): 242 mil. $ (Nizozemska 23%, Francuska 21%, Jugoslavija 8%, SSSR 6%, Poljska 5%, Tunis 3%). Vrijednost uvoza (1985): 262 mil. $ (Francuska 32%, Nizozemska 10%, Obala Bjelokosti 7%, SR Njemačka 7%, V. Britanija 6%, Japan 5%). Prometna mreža: 525 km željezničke pruge i 7464 km ceste (asfaltirano 20%). Međunar. aerodrom Lomé (Tokoin); ostali aerodromi: Sokodé, Sannsane-Mango, Dapango, Atakpamé, Niamtougou. T. ima svega dvije luke: Lomé (1,3 mil. t, 1984) i Kpemé (2,8 mil. t, 1984; izvoz fosfata). – Trgovačka flota (1986): 11 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 54 882 brt ili 155 316 m³; struktura: 1 tanker za naftu (434 brt), 5 brodova za opći teret (53 571 brt), 3 ribar, broda (446 brt) i 2 tegljača (431 brt). Vojnopomorske snage: 2 p. č. i oko 100 ljudi (1986); baza: Lomé. – Do 19. st. izvor crnoga robija i poznat kao Obala robova. Od 1884-1914. T. je njem. protektorat; nakon I svj. rata Liga naroda dala je 1922. mandat nad Istočnim Togom Francuskoj, a nad Zapadnim Togom V. Britaniji; na plebiscitu 1956. pučanstvo brit. Toga opredijelilo se za sjedinjenje sa Zlatnom obalom (Gana), a ono u franc. dijelu za autonomnu republiku u Francuskoj uniji; 1960. proglašena je nezavisnost Republike Toga. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Togo. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 19.3.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/togo>.